Bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević govorio je za Novi dan o aneksiji okupiranih područja i ratu u Ukrajini.
Kaže da je teško steći jasnu predodžbu u tome kako će to funkcionirati kad je riječ o Donecku i Luhansku jer je njih Rusija priznala u administrativnim granicama, a Rusija, kako objašnjava, ne kontrolira cijeli teritorij tih adminstrativnih jedinica.
vezana vijest
“Ali jasno je da Rusija želi pregovarati zato što očekuje da će u skoroj budućnosti za nju na terenu biti lošije nego sad”, zaključuje Kovačević.
Predsjednik Volodimir Zelenski želi da ustavno pravni poredak Ukrajine bude uveden na svim okupiranim područjima, to je njegova dužnost kao predsjednika, dodaje.
“Putin oduzima tuđu zemlju pozivajući se na volju naroda, zanemarujući činjenicu da se i Ukrajina početkom 90-ih referendumom opredijelila za samostalnost. Priznaje samo referendume koji su organizirani pod ruskom vlasti i čiji je rezultat unaprijed poznat”, ističe.
Dodaje kako se u Kremlju moglo vidjeti puno više izraza zabrinutosti na licima ljudi. Smatra kako visoke dužnosnike više brine sudbina njihove imovine nego stanje Rusije. Svi su, navodi, svoju imovinu prebacili na Zapad jer ne vjeruju državi koju su stvorili, a koja u najvećoj mjeri funkcionira kao aparat za bogaćenje pripadnika elite.
“Njihovo bogatsvo u većoj mjeri ovisi o Putinu i njegovoj volji nego što Putin ovisi o njima. Može se predvidjeti porast nezadovoljstva zbog pogubnih posljedica na rusku ekonomiju i zbog toga što će sve veći broj mrtvih stizati iz Ukrajine”.
Komentirao je i odlazak velikog broja ljudi iz Rusije.
Na početku su vojnici, govori, bili indoktrinirani, rečeno im je da će ih Ukrajinci dočekati raširenih ruku, da će odmah okupirati cijelu Ukrajinu i da će svrgnuti ukrajinsku vlast.
“To se nije dogodilo, logično je da je moral tih vojnika pao. Budući da je ruska vojska na rubu poraza, vojni vrh je napravio pritisak na Putina da proglasi mobilizaciju. I time je rat postao postao svakodnevni problem velikog broja Rusa koji su dosad Putinu tolerirali njegove avanture jer su se osjećali sigurnima i da se to njih ne tiče. Sad je jasno da se rat tiče se sve većeg broja Rusa i posljedice će biti katastrofalne”, smatra Kovačević.
Ulazak Ukrajine u NATO
Smatra da je članstvu u NATO-u opasno za Ukrajinu jer se može dogoditi, objašnjava, da neke članice NATO saveza, koje su inzistirale na pregovorima s Rusijom, kažu da će prihvatiti Ukrajinu ako se odrekne područja koja je Rusija anektirala.
Dodaje da NATO brani svoje postojeće članice koje su napadnute te ne prima zemlje koje su već u ratu jer to znači da automatski ulazi u rat. “Rat između NATO i Rusije značio bio nuklearni rat”, ističe.
Smatra da su Putinove prijetnje nuklearnim oružjem očajnički potezi da se Zapad odvrati od pomoći Ukrajini. Ruska vlast je, kaže, donijela nekoliko iracionalnih odluka. Analitičari su upozoravali da Rusija s tih stotinjak vojnika ne može okupirati cijelu Ukrajinu te da Rusija sa svojim vojnim i ekonomskim potencijalom ne može trajno držati Ukrajinu pod okupacijom. “Svi su upozoravali, Putin se na to oglušio”.
“Rusija očajnički želi biti tretirana kao što je za vrijeme Hladnog rata bi tretiran Sovjetski savez. Zapadni svijet je pobijedio u Hladnom ratu. Amerika je htjela da se Sovjetski savez održi jer su htjeli učinkoviti nadzor nad nuklearnim arsenalom. Mislila je da će raspadom Sovjetskog saveza biti više država koje imaju nuklearno oružje. Kad se Sovjetski savez raspao, SAD je napravila pritisak na Ukrajinu da se odrekne svog nuklearnog oružja i prepusti Ruskoj federaciji”, objašnjava Božo Kovačević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare