Poduzetnici najavili prosvjed. "Mi nismo državni bankomat"

"Ova odluka je točka na i, u nizu odluka koje se na sličan način donose. Govorimo o cijelom modelu donošenja odluka koji nije na dobrobit malih poduzetnika. Oni su jedna ranjiva skupina, svaki dodatni rad, posao, obaveza i trošak utječu na održivost. Pogotovo obiteljski obrti, mali obrtnici, iznajmljivači...", komentirala je Lana Šiljeg Vladinu odluku o tzv. usidrenim cijenama.

"Svaka nepredvidljiva odluka stvara dodatni stres"

Kaže da su poduzetnici izloženi raznim pritiscima te da im "nepredvidive" odluke stvaraju stres.

"Mi smo u doba inflacije izloženi troškovima. Nastojimo balansirati sve, da bi si ljudi uopće mogli priuštiti naše usluge i proizvode. Svaka dodatna, nepredvidljiva odluka stvara dodatne obveze, troškove i dodatni stres. Stres je jako bitan faktor; cijelo vrijeme imate osjećaj omče oko vrata. Tu su i te kazne koje su realne", kaže.

Sidrene cijene nisu jedini razlog nezadovoljstva

Dodala je da sidrene cijene nisu jedini razlog nezadovoljstva, koje bi svoj javni izričaj trebalo dobiti najavljenim prosvjedom sredinom listopada.

"Nisu sidrene cijene jedini razlog zašto smo podigli glas, tijekom ljeta smo imali inspekcije za koje smatramo, imamo i sve više dokaza, da su nerazmjerne, da ne brinu dovoljno o uspjehu i održivosti poduzetnika. Imali smo i porez na paušalce, što još uvijek nije riješeno, to nam je glavni razlog zašto idemo u javni prosvjed", kaže Šiljeg.

Dodaje kako je na odluku poduzetnika utjecala i politička situacija nakon otkrivanja ilegalnog otpada u Gospiću.

"Samo se dodaju razlozi za nezadovoljstvo; dogodio se Gospić i veliki prosvjed, s tim nitko nije računao kada smo najavljivali svoj prosvjed. Jedno se nadovezuje na drugo; javne politike i pitanje dijaloga države s građanima, s civilnim sektorom, s malim poduzetnicima koji pune proračun i koji su zamašnjaci gospodarstva."

"Odnos države prema poduzetnicima jednosmjeran je"

Šiljeg napominje da se glas poduzetnika ne čuje te da je komunikacija s vlastima jednosmjerna ulica.

"Što je najveći problem? Javna savjetovanja i odnos države prema poduzetnicima, imamo dojam da je to sve jednosmjerno. Bili smo jako aktivni u e-savjetovanjima, preko 95 posto komentara nije prihvaćeno. Ne vidimo uključenost u radne skupine, ne vidimo da se glas čuje. Ako se donose odluke, moramo imati analize: što to stvara od troškova poduzetnicima, otežava li im posao ili bi politika trebala olakšavati poslovanje?

Pitanje je i što potrošači dobivaju s time? Koliko će im te cijene biti bitne? Sve je to nedokazano. Tražimo da vidimo, kada se donose propisi – zašto se donose i kako će utjecati na one koji nude usluge i one koji kupuju?", pita se.

Prosvjed poduzetnika početkom listopada

Najavila je i prosvjed za koji, kako kaže, poduzetnici imaju podršku šire javnosti.

"Idemo u prosvjed, početkom listopada, oko 10. listopada. Javljaju nam se mnoge udruge u smislu podrške i dolaska; imamo podršku umirovljenika, studenata, građana... Ljudi su svjesni da je to kotač u kojemu jedno utječe na drugo jer, ako se nama povećavaju troškovi, njima će biti skuplja usluga", kaže.

"Država mora ponuditi ustupak, a ne samo namete"

Smatra da je uvođenje sidrenih cijena represivna mjera koja krši slobodu tržišta.

"Ima smisla da ljudi mogu pratiti promjene cijena, ali opet je pitanje koliko država može na jedan represivan način ulaziti u nešto što samo tržište određuje. Apeliramo da se više treba poštivati sloboda tržišta.

U slučaju da se porezi smanje, da Vlada napravi neki ustupak za poduzetnike, onda možda ima smisla razgovarati da se ne podižu cijene. To bi imalo smisla. Ali država mora nešto dati, neki ustupak, a ne ovako, samo nameti i opterećenja", kaže.

"Mi uvijek slušamo kako ti svi propisi utječu na državni proračun. Nijednom nismo čuli kako to utječe na ljude koji moraju provoditi te mjere. Mi to u političkoj kulturi nemamo, nije samo stvar sidrenih cijena i paušalaca. Bilo je svakakvih zakona, bit će i novih. To je srž problema. Mi nismo državni bankomat. Ako se od nas traži fiskalna transparentnost, moramo imati transparentnost trošenja javnog novca", poručuje Lana Šiljeg.