Mijenja li se Jadransko more? "Postoji veći problem od zagrijavanja. Moramo napraviti radikalni preokret"

Jadran se zagrijava brže nego ikada, a posljedice klimatskih promjena više nisu samo tema znanstvenih istraživanja. Sve češći toplinski valovi, dolazak novih vrsta, promjene u ribljem fondu i pritisak na osjetljive morske ekosustave otvaraju pitanje koliko se naše more već promijenilo.

O utjecaju klimatskih promjena na Jadran, mogućnostima ublažavanja posljedica i budućnosti morskog ekosustava govorio je morski biolog i savjetnik na Institutu Ruđer Bošković Martin Pfankuchen.

Na pitanje nalazimo li se već na prijelomnoj točki nakon koje Jadran više neće biti more kakvo poznajemo, Pfankuchen je rekao da se promjene već događaju.

"Već nije more kakvo poznajemo. Jadran se od cijelog Mediterana najbrže zagrijava od svih europskih mora, a Mediteran je najvruća točka od svih dijelova europskih mora. To utječe na morski život", rekao je.

'Postoji veći problem od zagrijavanja'

Govoreći o najvećim prijetnjama morskom ekosustavu, istaknuo je da zagrijavanje nije jedini problem, već da značajan utjecaj imaju i različita onečišćenja.

"Kada se more zagrijava, najčešće se prilagode organizmi koje ne želimo imati u moru. Veći problem od zagrijavanja su kemikalije, medikamenti, pesticidi i tako dalje koji dolaze preko oborinske vode, rijeka i slično. To je puno veći problem", rekao je.

Dodao je kako zagađenje slabi ekosustav, zbog čega on postaje manje stabilan i osjetljiviji na visoke temperature.

"Kako slavimo ekosustav kroz zagađenje, onda on više nije stabilan kao prije i tako destabiliziran ekosustav pati još više od visokih temperatura. Organizmi koje ne želimo imati u moru, primjerice fekalne bakterije, prilagode se visokoj temperaturi i tada se taj sustav više ne može boriti. Takvi organizmi znaju preuzeti ekosustav", objasnio je.

Sjeverni Jadran zagrijao se za više od 2,7 stupnjeva

Na pitanje koliko se temperatura Jadrana promijenila posljednjih 15 godina, Pfankuchen je istaknuo da se zagrijavanje posebno ubrzalo posljednjih godina.

"Snažno se ubrzavalo zagrijavanje zadnjih sedam do deset godina i prosječna temperatura u sjevernom Jadranu rasla je za više od 2,7 stupnjeva", rekao je.

Objašnjavajući razliku između sjevernog i južnog Jadrana, kazao je da dubina mora ima važnu ulogu u ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

"Srednji i južni Jadran puno su dublji nego sjeverni. Puno je veći kapacitet morskog tijela vode da amortizira razliku u temperaturi. Što je more dublje, to se više ublažava efekt klimatskih promjena. U malim dubinama, u uvalama, onda vidite da su temperature preko 32, 33 stupnja. Tamo gdje je najviše kupača", rekao je.

Invazivne vrste mijenjaju Jadran

Sve veći broj invazivnih vrsta u Jadranu izaziva zabrinutost za autohtoni riblji fond. Pfankuchen je objasnio da je riječ o procesu tropikalizacije.

"Tu je posrijedi tropikalizacija – organizmi, vrste i velike ribe koje inače vole toplu vodu i ne bi preživjele naše hladne zime sada imaju mogućnost preživjeti te zime jer se voda ne stigne ohladiti. To je problem", rekao je.

Dodao je kako problem ne bi bio toliko velik kada morski ekosustav ne bi već bio oslabljen. "Ne bi bio toliko veliki problem da cijeli ekosustav nije oslabljen pa se autohtone vrste ne mogu braniti od invazivnih vrsta", rekao je.

Na pitanje koje vrste predstavljaju najveću opasnost, istaknuo je da nisu nužno najopasnije one koje su najviše vidljive u javnosti.

"To su nevidljive vrste, jednostavni organizmi koji nam mijenjaju ekosustav. Primjerice, riba lav ili napuhače najviše se vide u medijima, ali nisu one najveća opasnost. Ima puno drugih mikroskopski malih vrsta koje su opasnije za naš ekosustav", rekao je.

Govoreći o tome jesu li pojedini dijelovi Jadrana već pod utjecajem tropikalizacije, Pfankuchen je odgovorio potvrdno.

"Da, to je već vidljivo. Imamo morske vrste koje žive kod nas i prežive, njima je dobro i šire se. Njima odgovara naš ekosustav, primjerice riba lav je jako dobar pokazatelj", rekao je.

'Dobra vijest je što nismo vidjeli izumiranje vrsta'

Kada je riječ o posljedicama za ribare i ribarstvo, istaknuo je da je najveći problem nestabilnost ekosustava.

"Za njih je najveći problem destabilizirani ekosustav jer je ekosustav bitan za prehranu riba", rekao je.

Na pitanje postoji li mogućnost da se stanje popravi i uspori proces promjena, Pfankuchen je istaknuo da još postoji prostor za djelovanje.

"Dobra vijest je što nismo vidjeli izumiranje vrsta, vrlo rijetko. Dok su tu još vrste, onda postoji i mogućnost za spas", rekao je.

'Nije kasno, ali morali bi napraviti radikalni preokret'

Dodao je da bi smanjenje onečišćenja moglo imati važnu ulogu u očuvanju mora.

"Kad bismo napravili radikalan preokret, da pokušamo što manje kemikalija, medikamenata, herbicida i pesticida puštati u okoliš, jer sve što pustimo u okoliš završi u moru, onda postoji mogućnost da zaustavimo to", rekao je.

Govoreći o budućnosti Jadrana u idućih 20 ili 30 godina, Pfankuchen je istaknuo da će mnogo toga ovisiti o tome kako će se društvo odnositi prema zaštiti okoliša.

"Sve ovisi o tome koliko pametno pristupimo. Ako stavimo zaštitu okoliša na prvo mjesto, ako je to prioritet, onda smo sigurno u stanju to riješiti", zaključio je Pfankuchen.