El Nino prijeti: Gotovo rekordne temperature mora dižu strahove od globalnog zatopljenja

Prema podacima Copernicusove službe za klimatske promjene Europske unije, travanj 2026. donio je druge najviše ikad zabilježene temperature površine mora u izvanpolarnim oceanima, piše Euronews.

Na globalnoj razini, travanj je također bio treći najtopliji travanj otkad postoje mjerenja, izjednačen s drugim godinama, s prosječnim temperaturama koje su bile 1,43 °C iznad predindustrijske razine – opasno blizu pragu od 1,5 °C postavljenom Pariškim sporazumom 2015. godine.

Ovi nalazi dodatno pojačavaju zabrinutost da bi novo razdoblje ekstremne globalne vrućine moglo biti pred nama, dok neuobičajeno topli oceani nastavljaju poticati klimatske ekstreme.

Zašto temperature mora ponovno rastu?

Temperature površine mora jedan su od najjasnijih pokazatelja koliko viška topline planet apsorbira.

Podaci Copernicusa pokazuju da su prosječne temperature površine mora u velikom dijelu svjetskih oceana u travnju dosegnule 21 °C – drugu najvišu razinu ikad zabilježenu za taj mjesec. Topliji je bio jedino travanj 2024., tijekom posljednjeg velikog El Niño događaja.

Posebno su bile visoke temperature u dijelovima tropskog Pacifika, gdje su rekordne vrijednosti zabilježene od središnjeg Pacifika do zapadnih obala SAD-a i Meksika. Znanstvenici su ondje opisali uvjete kao „snažne” morske toplinske valove, što je upozoravajući znak sve veće količine topline koja se nakuplja u oceanima, uglavnom zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC), svjetski oceani apsorbirali su više od 90 posto viška topline zarobljene emisijama stakleničkih plinova od 1970. godine. Topliji oceani mogu pojačati oluje, oštetiti morske ekosustave i poremetiti vremenske obrasce diljem svijeta.

Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu pri Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), izjavila je da podaci za travanj pokazuju „jasan signal trajne globalne topline”.

„Temperature površine mora bile su blizu rekordnih razina uz raširene morske toplinske valove, arktički morski led ostao je znatno ispod prosjeka, a Europa je bilježila oštre razlike u temperaturama i količini oborina”, rekla je u priopćenju.

„Sve su to obilježja klime koju sve više oblikuju ekstremi.”

Što je „super El Niño”?

Znanstvenici sada pomno prate mogući dolazak potencijalno razornog „super El Niña” kasnije ove godine.

El Niño (na španjolskom „dječak”) prirodni je klimatski obrazac uzrokovan neuobičajeno toplim temperaturama površine mora u Tihom oceanu. Obično podiže globalne temperature i može utjecati na vremenske obrasce širom svijeta, donoseći suše nekim regijama, a poplave drugima.

Prognoze ECMWF-a sugeriraju da bi temperature oceana u središnjem Pacifiku, u blizini ekvatora, do jeseni mogle porasti i do 3 °C iznad prosjeka. Ako se to dogodi, radit će se o jednom od najjačih El Niño događaja ikad zabilježenih.

Istraživači općenito „super El Niño” definiraju kao događaj u kojem temperature Tihog oceana porastu najmanje 2 °C iznad prosjeka. Međutim, taj izraz službeno ne koristi američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).

Posljednji veliki El Niño 2024. godine pridonio je nizu globalnih temperaturnih rekorda. Znanstvenici strahuju da bi novi događaj, uz već zagrijanu klimu, mogao donijeti još ekstremnije vremenske prilike.

Već u travnju snažne poplave pogodile su dijelove Arapskog poluotoka, Irana i Afganistana, dok su se uvjeti suše pogoršali u južnoj Africi. U Pacifiku su se razvili i tropski cikloni.

Europa bilježi podijeljenu klimatsku sliku

Europa je prošlog mjeseca doživjela dva vrlo različita travnja. Dok je jugozapad Europe bilježio temperature znatno iznad prosjeka, pri čemu je Španjolska zabilježila najtopliji travanj ikad, istočna Europa bila je hladnija od uobičajenog.

Kontinent je u cjelini završio mjesec kao tek deseti najtopliji travanj otkad postoje mjerenja, no taj podatak prikriva snažne regionalne razlike i novije trendove.

Nedavno Copernicusovo izvješće pokazalo je da je najmanje 95 posto Europe tijekom 2025. godine bilježilo temperature iznad prosjeka. Najnoviji podaci dodatno potvrđuju sve više dokaza o ubrzavanju klimatske krize na kontinentu.