Nacionalni ispiti otkrili velike razlike u znanju učenika i ozbiljne probleme u pisanju

Ravnatelj Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović u našem studiju u živo komentirao je rezultate ovogodišnjih nacionalnih ispita koje su pisali učenici četvrtih i osmih razreda osnovnih škola. Rekao je kako se pokazalo da su ispiti bili uravnoteženi. Nemamo gotovo nijedan ispit gdje imamo više od 10% odličnih, imamo samo jedan ispit gdje imamo više od 10% negativnih. A sve ostalo koncentrirano u dovoljno dobre i vrlo dobre. Oko te sredine“, objasnio je Filipović.

Istaknuo je kako je zabrinjavajući podatak da čak 37,5% učenika četvrtog razreda nije uspjelo ostvariti bodove na pismenom zadatku, što ukazuje na ozbiljne probleme u razvoju vještina pisanja. „Dakle, definitivno naši učitelji moraju više raditi s djecom od 1. do 4. razreda po pitanju vještina pisanja“, zaključio je Filipović. Kod osmaša je situacija nešto bolja, ali i dalje postoji prostor za napredak. Razlozi za slabije pisanje dijelom se mogu tražiti i u utjecaju novih tehnologija i načina komunikacije, gdje učenici sve više koriste skraćenice i manje čitaju integralne tekstove.

Djevojčice bolje u svemu — osim u fizici

Analiza po spolu pokazuje da su djevojčice uspješnije u gotovo svim predmetima, osobito u hrvatskom jeziku, dok su dječaci nešto bolji u samo u fizici. Ovi podaci otvaraju pitanja o različitim pristupima učenju i potrebama prilagodbe obrazovnih metoda.

Filipović naglašava da nacionalni ispiti pružaju objektivan prikaz znanja, za razliku od zaključnih ocjena koje mogu biti podložne subjektivnosti. „Ako su razlike u postignućima učenika velike u odnosu na zaključnu ocjenu i na nacionalnim ispitima, onda to doista treba biti signal svakom učitelju pojedinačno kad su u pitanju kriteriji.“

Na pitanje treba li nam zbog inflacije odlikaša „mala matura“ Filipović odgovara kako je Nacionalni centar po pitanju samih ispita i svega onog što se radi već 5 godina u tom pogledu spreman. „Škole, možemo reći, gotovo su spremne. A kad će doista to biti kriterij i hoće li biti kriterij za upis u srednje škole, to će odlučiti naše resorno ministarstvo.“

Iako postoji ideja o uvođenju nacionalnih ispita kao kriterija za upis u srednje škole, to neće biti u skoroj budućnosti. „Kad je u pitanju 8. razred negdje vlada gotovo histerija za borbom za bolje ocjene. Pa to onda proizvodi da, evo, u Zagrebu imamo u 9 gimnazija dodatne prijemne ispite. I naprosto matematički ne mogu napraviti selekciju za onaj broj učenika koji mogu upisati jer imaju puno više učenika no što realno mogu upisati da bi mogli napraviti ljestvicu. Naravno, nacionalni ispiti jesu svojevrsni stres, ali svaki oblik vrednovanja, bilo pisanog, bilo usmenog, tijekom školovanja djece također izaziva svojevrsni stres.“

U nekim školama 70% uspješnosti, u drugima ispod 30%

Na pitanje o objavi ljestvica osnovnih škola po uspješnosti na nacionalnim ispitima, odgovara da bi to moglo izazvati nepotreban pritisak i stigmatizaciju, te da su takve informacije dostupne samo osnivačima škola i Nacionalnom centru. „U velikim gradovima već desetljećima upisi u osnovne škole funkcioniraju po kriteriju upisnih područja.

Kad bi obznanili, dakle, uspješnost osnovnih škola, primjerice, u gradu Zagrebu od 112 škola, od 1. do posljednje, doveli bi u pitanje upisna područja, a time i nacionalnu politiku izgradnje i dogradnje škola, u čemu smo u velikom zamahu u cilju da sve škole rade u jednoj smjeni.“

Filipović dodaje da osnivači na razini svoje nadležnosti i svoje odgovornosti trebaju vidjeti zašto je u nekoj školi rezultat bolji ili lošiji. „U tom pogledu postoji velika diskrepancija, moram priznati, u velikim gradovima. U nekim školama neke ispite učenici rješavaju sa 70% uspješnosti, a u nekima čak i ispod 30%.“

Zaključno, Filipović ističe da su nacionalni ispiti važan pokazatelj stvarnog stanja u obrazovanju i da će njihove analize pomoći u donošenju odluka za budućnost hrvatskog školstva.