Ogorec o ruskim prijetnjama nuklearnim oružjem: Putin ne blefira!

Svijet 15. tra 202212:54 > 14:32 1 komentar
Mikhail Klimentyev / SPUTNIK / AFP

Profesor Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnosna pitanja s Fakulteta političkih znanosti, analizirao je u N1 Studiju uživo taktičku igru Ukrajine i Rusije.

Po svemu sudeći, ocijenjuje profesor Ogorec, Vladimir Putin nije ostvario ciljeve, nego ih je morao modificirati.

“Ako je krenuo s radikalnom agresijom protiv Ukrajine, onda se sada definitivno sveo na prostore Donbasa i proširenje odmetnutih pokrajina. Kada osvoji Mariupolj, vjerojatno će uspjeti i odvojiti Ukrajinu od Azovskog mora. Još će mu preostati možda odvojiti Odesu od ostatka Ukrajine. Koliko se vidi, baš mu i ne ide, ma što oni govorili”, smatra Ogorec.

vezane vijesti

Potonuće Moskve vidi kao jako veliki udarac na moral ruske vojske, a što se tiče mirovnih pregovora smatra da obje strane u ovom trenutku nemaju ozbiljnih namjera nastaviti ih.

Situacija na strani Ukrajine

“Ukrajinci dobivaju, Rusi nisu još uvijek ostvarili svoje strateške ciljeve. Rusi će u ozbiljne pregovore ući kada ostvare svoje glavne strateške ciljeve. To je ovladavanje cjelokupnim Donbasom i cjelokupnom Azovskom obalom, ako ne i dalje. Definitivno, Ukrajinci sada shvaćaju da i dalje mogu braniti svoj prostor, ostvaruju i određene uspjehe na bojnom polju. Ozbiljne pregovore teško se može očekivati u dogledno vrijeme”, kazao je Ogorec.

Ističe da je situacija od početka na strani Ukrajine.

“Onaj tko se brani je motiviraniji od onog tko napada, to je staro vojno pravilo. Vrijeme ne radi za Rusiju”, rekao je Ogorec.

Dodaje da Rusija ima potencijala za daljne vođenje borbenog djelovanja, ali da će sankcije ipak početi raditi svoje.

“Vidjet će se nestašica, problemi u gospodarstvu, imat će poteškoća po cijelom nizu normalnih životnih parametara.  Postavlja se i pitanje, bez obzira na količinu naoružanja, kolika je motivacija tih ljudi da se idu tući u Ukrajinu. Definitivno će biti sve manja”, smatra profesor Ogorec.

Švedska i Finska kao članice u NATO-u

Profesor Ogorec smatra da bi obje zemlje vrlo brzo mogle postati članicama NATO-a jer će to ići ubrzanim tempom.

vezane vijesti

“I Švedska i Finska su već odavno ostvarile potencijale za integraciju u NATO savez. Apsolutno su kombatibilne”, pojasnio je.

Navodi da je pitanje tjedana, možda i dana, te daljnjeg ponašanja Rusije.

“Rusija od početka prijeti nuklearnim naoružanjem. Rusiju treba uzimati za ozbiljno. Putin ne blefira. Bojim se da je čak spreman na takvu opciju. Ali nisam siguran da bi u dogledno vrijeme došlo do nečeg takvog. Za sada smo u fazi prijetnje i odmjeravanja snage”, smatra Ogorec.

Protjerivanje diplomatskog osoblja

“Treba se brinuti uvijek kada prestaju razgovori. Diplomatska predstavništva su jedan lijepi kanal i modalitet koji postoji stoljećima. Bilo kakvo zatvaranje tih kanala nije dobar signal niti s jedne strane. RH je članica EU i NATO-a, tako da je morala postupiti kao i ostale članice. Za očekivati je da Rusi naprave reciprocitet. Srećom, kada se stvari završe, razmjerno brzo se vrate diplomatski odnosi”, rekao je Ogorec.

Naoružavanje Srbije

Komentirao je i Srbiju koja je pod velom tajne nabavila sofisticirani kineski proturaketni sustav, što je pojačalo strahove Zapada da bi rusko i kinesko naoružavanje Srbije moglo potaknuti tu zemlju prema još jednom ratu, posebno protiv Kosova koje je proglasilo neovisnost 2008.

“Oni su suverena samostalna država i imaju pravo zaštiti svoj prostor na način koji smatraju najboljim. Mi bismo trebali razmišljati o tome zašto se Srbija toliko naoružava, što to njima treba značiti. Postoji ta sigurnosna dilema koju se mora staviti u prvi plan – zbog čega, zašto? Što se tiče samih tih sustava, radi se o sustavima zračne protuobrane. Sada imaju kompletne sustave od velikih, srednjih do malih visina”, kazao je Ogorec, ukazujući pritom da ne shvaća zašto naoružanje nabavljaju s različitih strana jer je takvo oružje tehnički teško uvezati u jedan harmoničan sustav.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare