Europarlamentarac Tonino Picula gostovao je u Novom danu te je govorimo o širenju dezinformacija i lažnih vijesti, ali i o pandemiji.
“Uz pandemiju, koja je prije svega javnozdravstveni problem, postoji i infodemija koja se razvila, ali je kao pojam postojala i ranije. Izračunato je da je ta količina dezinformacija – lažnih vijesti, koje se plasiraju, uzrokuje oko 80 milijardi dolara direktne štete. Mi pokušavamo ući u korijen problema, koji je zaista postao raširen, na njega sada postoje različiti institucionalni odgovori, od EU i EK, koji su predložili kako se boriti protiv, recimo, stranih utjecaja na demokratske procese u EU.
VEZANE VIJESTI
U Europskom parlamentu je osnovan i poseban odbor koji se bori protiv dezinformacija i stranog uplitanja. Međutim na osobnoj razini smo u najranjivijim populacijama pokušali osvijestiti koliko ljudi mogu postati žrtve takvih dezinformacija, pogotovo ako nesvjesno takve stvari dijele na društvenim mrežama. Pokazalo se da ljudi stariji od 65 godina čak 7 do 8 puta više dijeli tu vrstu neprovjerene vijesti nego mlađe populacije.
Postoji i jedan podatak koliko sporo hvatamo korak s tehnološkim promjenama. Što se Hrvatske tiče tu moramo biti zabrinuti jer po istraživanjima, od 35 ispitanih država, Hrvatska se po medijskoj pismenosti nalazi tek na 25. mjestu. Mi smo pokrenuli projekt Hodalica kroz lažne vijesti gdje smo se htjeli obratiti starijim sugrađanima kako bismo njih osposobili da prepoznaju lažne vijesti, tu se ne radi samo o teorijama zavjere, nego često mogu nasjesti i na neke lažne trgovačke ponude”, objasnio je na početku.
Istaknuo je kako je interes velik i da su im se javili iz nekoliko domova za starije.
“Danas, prije svega, koristimo standardne oblike komuniciranja, radio, televiziju i novine, tim redoslijedom, ali pokazalo se da je Hrvatska zanimljiva, u oba slučaja smo iznad europskog prosjeka, u komunikaciji preko web hostinga i korištenju društvenim mreža. I za očekivati je da je starija populacija osjetljivija na dezinformacije jer se relativno kasno uključila u korištenje različitih oblika komuniciranja preko društvenih mreža i svaki napor uložen u tom pogledu vjerojatno će smanjiti društvenu štetu i pojačati sposobnost naših sugrađana da reagiraju na svaku lažnu i izvitoperenu informaciju”, veli.
“Tvorci dezinformacija koriste bijes ljudi”
Rekao je i kako lažne vijesti lakše prolaze u državama koje imaju izraženo nepovjerenje u rad političkih institucija i medija.
“Oni prijemčiviji na primanje i nekritičko preuzimanje sadržaja s interneta i prihvaćaju ih zdravo za gotovo. Što je određena sredina sklonija vjerovati, ili barem s razumijevanjem prati rad medija ili političkih tijela, to lažne vijesti imaju teži prolaz. Zanimljiv je primjer Finske, koja već u vrtiću djecu podučava da razlikuju informacije iz digitalnog prostora.
Mi tako nešto nemamo pa pokušavamo tu prazninu nadoknaditi određenim programima, koji bi prvenstveno morali upozoriti na pojavu, a onda kroz sustav predavanja i zorne primjere pokazati kako prepoznati dezinformaciju ili lažnu vijest. Moramo voditi računa je li neka vijest anonimna i koji je izvor. Često tvorci dezinformacija koriste bijes ljudi jer se pokazalo da informacija o dobrim stvarima ima veći doseg, no ako informacija ima tu snagu da izaziva bijes, ona se nevjerojatno brzo širi”, govori i dodaje:
“Poznato je da su u politici dvije glavne emocije, na koje se računa. To su strah i nada. Onaj koji time uspije manipulirati, ima određenu prednost. U današnjem svijetu daleko više sredstava imaju oni koji namjerno plasiraju lažne vijesti od onih koji ih pokušavaju smanjiti”.
Komentirao je i činjenicu da su organizatori prosvjeda protiv covid-potvrda uhićeni zbog poticanja na terorizam:
“To je, naravno, jedna vrsta premijernog postupanja policije pod ovom kvalifikacijom. Vidjet ćemo kako će sudska tijela reagirati na tu vrstu policijske interpretacije ovoga što se događa. Kada govorimo o terorizmu kao takvom u pandemijskim uvjetima, podsjetio bih da smo već prošle godine imali tu kvalifikativu od strane stožera kada su upozoravali ljude da su bioteroristi ako se ne pridržavaju mjera.
Od toga do skupa, na kojem su se mogle čuti različite poruke prijetećeg sadržaja, je prošlo godinu dana i jasno je da je došlo do evolucije konflikata i bilo je pitanje vremena kada će one artikulirati u ovakav jedan skup, koji je kod dosta ljudi mogao izazvati zabrinutost jer se radi o porukama koje neki ljudi mogu ozbiljno shvatiti i da je došlo vrijeme da direktnije akcije. Prema tome, svjedočimo ozbiljnim podjelama u društvu i širi se krug onih koji pokušavaju manipulirati strahovima i nadama ljudi”.
“Kontradiktorne mjere izbacile su na površinu i nezadovoljstva od prije”
Hoće li proći referendum?
“Sudeći po praksi zemalja u kojima ja, ne samo da radim nego i živim, svako društvo traži nekakav odgovor na ovu pošast, s kojom se u ovoj generaciji nije suočilo. Što reći o Francuskoj gdje su prosvjedi bili jako agresivni, no reakcije vlasti na nezadovoljstvo ljudi su se utišale. Za pretpostaviti je, francuskog predsjednika sljedeće godine čekaju izbori i odlučio se za blaži pristup. Njemačka i Austrija su drugačije, a Hrvatska je zemlja u kojoj su mjere, koje se uvode pa se modificiraju i povlače, na scenu izbacile različite oblike nezadovoljstva koji su postojali i ranije.
Ova referendumska inicijativa nije samo usmjerena prema ukidanju covid mjera ili Ustava nego se pojedini politički akteri pokušavaju repozicionirati na političkoj sceni koristeći kontradiktorne poteze vlasti, koja iz svojih motiva pokušava smanjiti brojke. To se radi na takav način da se produciraju konflikti i određeni politički akteri se osjećaju pozvani da reagiraju. Kamo će nas to odvesti, to ćemo tek vidjeti”, kaže.
Je li moguće uvođenje obaveznog cijepljenja na razini cijele EU?
“Europska komisija može predložiti, ali prije svega postoje određene ingerencije Europskog vijeća gdje sjede premijeri, ali vrlo velik dio ingerencija što se tiče zdravstva sjedi u državama članicama. Ali moguća su zajednička europska rješenja. Sjetite se, bilo je riječi i o uvođenju covid-potvrda, bilo je puno polemika i ta stvar je išla korak po korak dok se nije našlo srednje rješenje koje je jamčilo njihovo uvođenje, ali uz strogu kontrolu što će biti s podacima ljudi. One su nekako zaživjele jer su članice shvatile korisnost tog poteza i taj sustav prihvaćaju i mnoge zemlje izvan EU”, kaže.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare