Politički analitičar Karlo Jurak gostovao je na N1 televiziji, gdje je komentirao političke aktualnosti.
Najprije se osvrnuo na dogovor predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko novog čelnika VSOA-e, nakon što su njih dvojica tjednima punili medijske stupce svojim verbalnim sukobima i neslaganjem oko ove teme.
“Već i ranijih godina vidjeli smo da oko ovih dana, vezano za Oluju i Sinjsku alku, dođe do zatopljenja odnosa između tih dvaju brda. To se sada ponovilo, a vjerujem da će se na staro vratiti već u rujnu, listopadu… Plenkovićev cinizam, kada je kazao ‘honeymoon’, je dovoljno indiktivan”, smatra Jurak.
Otkrio je i smatra li da je netko drugi utjecao na to da se postigne dogovor između vječito zaraćenih strana, Milanovića i Plenkovića.
“Sada kada je sezona kiselih krastavaca, oni se dogovore oko ključnih stvari. Mislim da je tu bio utjecaj i nekih dubljih struktura. Ipak je tu riječ o obvještajnoj službi. Tu dvije civilne figure, što jesu Milanović i Plenković, nisu na samom vrhu te unutarnje hijerarhije. Ostavljam potpuno otvoren prostor da je došlo do posredovanja”, kaže.
Prokomentirao je i odnos Milanovića i šefa bosanskih Srba Milorada Dodika, koji je nedavno posjetio hrvatskog predsjednika na Hvaru, a potom razbjesnio dio hrvatske javnosti zapaljivim govorom o “Oluji” u Prijedoru 5. kolovoza.
“Oni tu neobičnu bliskost uvijek opravdavaju nekim svojim političkim interesima, kao što Milanović kaže da je u pitanju interes Hrvata u BiH. Tu je Dodik neki tip nužnog zla, odnosno prisilnog saveznika. Susreti jesu malo indikativni, znamo i da se Milanović prošle godine susreo s Orbanom, o kojemu je ranije svašta govorio. Dodik u svakom slučaju nije osoba koju biste htjeli imati kao prijatelja, postoji bolje društvo”, smatra.
Osvrnuo se i na ankete koje pokazuju da je HDZ stabilan i dalje uvjerljivo najpopularnija stranka u Hrvatskoj, dok oporba stagnira.
“Imamo političku kvadraturu kruga, praktički bezizlaznu poziciju. Puno više za oporbu bezizlazna pozicija, ali sasvim sigurno i za HDZ. On će gotovo sigurno biti relativni pobjednik na sljedećim izborima, ali postavlja se pitanje s kime će stvoriti parlamentarnu vlast, većinu. Neće mu se svake godine posrećiti kao prije tri godine, kada je to bio slučaj za jedan mandat. Naravno da će doći onda u prisilnu poziciju da pregovaraju s desnijim opcijama, poput Domovinskog pokreta ili Suverenistima”, kazuje.
“Oporba se nalazi u puno težoj situaciji. Ni lijevi ni desni dio oporbe ne može samostalno stvoriti parlamentarnu većinu, a zajedno ne mogu. Kod nas je jako teška situacija. Vrlo su izražene društveno identitetske pojave”, dodaje.
Osvrnuo se i na nadolazeće predizborne kampanje.
“HDZ, kao trenutno vladajuća stranka, će se, pretpostavljam, u izbornoj kampanji postaviti na sljedeći način: Oni neće potencirati teme plinske afere, HRT-a i štrajka u pravosuđu. To bi svaki akter u oporbi trebao razumjeti. HDZ-u će odgovarati i što će se lijevi i desni opozicije dio posvađati i međusobno prepucavati oko ideoloških pitanja. HDZ se tu neće previše miješati u te sukobe, već će vrlo jednostavno reći: ‘Vidite njih oko čega se raspravljaju i oko čega se ne mogu dogovoriti, zamislite njih na vlasti'”, govori Jurak za N1.
Dao je i svoje mišljenje o stranci Centar.
“Ta stranka ima solidan rad u Hrvatskom saboru, što se tiče zastupnica, i to je to. Da ne ulazim detaljnije u lokalnu vlast u Splitu, gdje, čini mi se, jedino tamo imaju vlast, ali to nije dovoljno. Nevjerojatno je da se oni izjašnjavaju ‘Ili HDZ ili Hrvatska’. Oni nemaju strukturu izvan nekoliko sredina, pretenciozno je to govoriti”, kazuje Jurak, koji se na kraju osvrnuo i na sukob gradonačelnika Splita Ivice Puljka i suspendirane pročelnice Upravnog odjela za gradsku imovinu Maje Đerek.
“Sukob između Maje Đerek i Puljka proizlazi iz jedne strukturne pozicije koju imaju pročelnici u jedinicama lokalne samouprave u odnosu na gradonačelnika. Oni su kakti neovisni, izabrani na javnim natječajima, ali od njih se očekuje da ipak provode politiku lokalne vlasti izabrane na demokratskih izborima. Mislim da bi se to trebalo najprije strukturno urediti, da su pročelnici doista kao gradski ministri i da iza njih stoji direktno demokratski legimitirana gradska vlast”, zaključuje gost N1 televizije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare