Pred Odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu počelo je suđenje nekadašnjem zapovjedniku 2. gardijske motorizirane brigade bivše JNA Dušanu Lončaru, koji se tereti za zločin protiv civilnog stanovništva u hrvatskom selu Lovasu 1991., priopćio je u srijedu Fond za humanitarno pravo (FHP).
Lončara optužnica tereti da je 9. listopada 1991., kao zapovjednik brigade, naredio napad na selo Lovas i njegovo stanovništvo, a da su dan kasnije snage pod njegovim zapovjedništvom napale selo i ubile najmanje sedam civila, a zapalile više stambenih objekata.
Fond u priopćenju podsjeća da je 2016. Tužiteljstvu za ratne zločine (TRZ) podnio kaznenu prijavu protiv Lončara zbog naredbe za napad na Lovas i ubojstvo 21 civila, a da je Tužiteljstvo tek 2021. pokrenulo istragu, da bi 2022. podiglo i optužnicu u kojoj ga tereti za ubojstvo sedam civila.
Iznoseći svoju obranu Lončar je naveo da on nije izdao zapovijed za napad na Lovas i da na tom dokumentu ne prepoznaje svoj potpis, a da u napadu nije sudjelovao nijedan vojnik, već ga je izvela postrojba kojom je zapovjedao “izvjesni Tito”, a bila je sastavljena od ljudi iz okolnih sela i pripadnici dragovoljačke jedinice “Dušan Silni”.
Lončar je ustvrdio i da je 9. listopada 1991., dan prije napada na Lovas, otišao u Valjevo, a kada se sutradan oko 14 sati vratio, saznao je da je Lovas osvojen.
On je, prema izvještaju FHP-a, priznao da je njegova postrojba otvarala artiljerijsku vatru na Lovas 10. listopada 1991., ali je tvrdio kako je to zapovjedio drugi časnik JNA i da od tog granatiranja nitko nije stradao niti je oštećena bilo koja kuća.
“Pravda nije dostignuta”
Pred Odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu od 2008. do 2019. vođen je postupak protiv srednje rangiranih i niže rangiranih pripadnika postrojbi koje su bile podčinjene optuženom Lončaru, za zločine počinjene prilikom napada na selo Lovas i nakon njegovog zauzimanja.
Tijekom čitavog postupka, u spisima predmeta je postojala zapovijed Dušana Lončara, koju je vještak vojne struke ocijenio kao suprotnu normama međunarodnog humanitarnog prava, ali i pored toga Tužiteljstvo nije procesuiralo optuženog, već je on u tom postupku saslušan kao svjedok, podsjeća u izvešću FHP.
Prizivni sud u Beogradu donio je, u ponovljenom postupku, u siječnju 2021. presudu za ratni zločin počinjen tijekom listopada 1991. u Lovasu, kojom je promijenio osudu Višega suda u Beogradu te je optužene Željka Krnjajića i Milana Devčića oslobodio optužbi, a svim ostalim osuđenicima smanjio kazne zatvora osudivši Sašu Stojanovića na šest godina, Darka Perića i Radovana Vlajkovića na kazne zatvora po četiri godine, a Radisava Josipovića, Jovana Dimitrijevića i Zorana Kosijera na kazne zatvora po tri godine.
Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek reagirali su na spomenutu sudsku presudu za ratni zločina počinjen protiv civila u Lovasu u kojemu je ubijeno 69, a ranjeno 12 osoba, istaknuvši da u sudskom postupku dugom više od desetljeća pravda za žrtve nije dostignuta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!