Povijesno niske zalihe u Europi: Čekaju li građane od jeseni veći računi za plin?

Cijena plina na referentnom, Nizozemskom tržištu porasla je s 27 eura na početku godine na 66 eura za megavatsat. Dok pošiljke LNG-ja iz Azije teško pristižu do Europe, provjerili smo kako se za nadolazeću ogrjevnu sezonu priprema Hrvatska.

Hrvatska ima zalihe, ali cijene rastu

Hrvatski distributeri već obavještavaju male korisnike o tome da će im od listopada plin poskupjeti. U Gradskoj plinari Zagreb računali su s 48 eura za megavatsat.

"Bit će primjenjiva od 1.10 do 1.10. iduće godine. HERA će s točnim podacima izaći krajem rujna, a bit će u prosjeku prema nekakvim izračunima povećana 7 do 8 posto ako ne bude promjena u odlukama Vlade oko dosadašnjih subvencija", objasnio je za HRT Dalibor Pudić, direktor Gradske plinare Zagreb.

Cijena prirodnog plina na međunarodnim je tržištima porasla između 120 i 130 posto u odnosu na cijene s početka godine. Hrvatska je u prednosti jer ima izravan pristup LNG terminalu. Pudić, pa i drugi stručnjaci tvrde jedno:

"Plina će biti, samo pitanje je po kojoj cijeni. Ono što sam ja malo računao je da će se cijene za građane će ići oko 7 do 8 posto, oko 3 do 3,20 eura po računu na mjesečnoj razini, ako Vlada naravno ne kaže nešto drukčije", smatra energetski stručnjak Igor Grozdanić.

Hoće li Vlada od listopada nastaviti subvencionirati plin? 

"Vlada ima na snazi mjere kojima intervenira u cijenu goriva, plina i struje. Sigurno ćemo kroz deveti mjesec razmotriti varijantu da ne dođe do velikog poskupljenja, ali još uvijek nismo na razini vlade o tome razgovarali tako da vam ne mogu reći više o tome", rekao je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.

Osim LNG-ja, hrvatski plinski sustav opskrbljuje i jedino podzemno skladište plina, ono u Okolima. Sad je popunjeno malo više od 70 posto.

"Period je kad se skladište puni i još uvijek u normalnim okolnostima je to razina zapunjenosti kad ne postoje nikakvi problemi ako je poznato da će punjenje se nastaviti do 1.10 čak mogućnosti do 1.11.", istaknuo je Vlado Vlašić, direktor Podzemnog skladišta plina Okoli.

Srž problema skupog plina, kao i kod nafte leži u Hormuškom tjesnacu. Izvoz katarskog plina u Europu od početka godine smanjen je 96 posto, pa ga Stari kontinent nabavlja po višim cijenama iz drugih izvora. Uvoz iz SAD-a veći je 23 posto. U međuvremenu, iz Irana stižu nove prijetnje: na crnu listu stavio je 45 tankera, među kojima su i oni koji prevoze energente zbog kršenja pravila prolaska kroz Hormuški tjesnac.