Europa strahuje od skupe zime, a jedna zemlja mogla bi biti najteže pogođena cijenom plina

Računi za plin i električnu energiju u Europi mogli bi ove zime porasti ako veleprodajne cijene ostanu dovoljno dugo na povišenim razinama, piše Euronews.

Referentna europska veleprodajna cijena prirodnog plina, nizozemski TTF za isporuku sljedećeg mjeseca, u utorak kasnije tijekom dana trgovala se iznad 66 eura po megavatsatu (MWh), nakon što je ranije tijekom trgovanja premašila 68 eura. Za usporedbu, početkom godine iznosila je oko 29 eura/MWh.

Rast cijena potaknula je sve veća zabrinutost ulagača da bi Hormuški tjesnac mogao ostati zatvoren sve do zime.

Sve se to događa u trenutku kada su razine popunjenosti skladišta plina u EU-u povijesno niske uoči sezone grijanja.

Skladišta slabo popunjena

Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, skladišta plina u EU-u na kraju plinskog dana 24. kolovoza bila su popunjena 62,99 posto.

„Europska skladišta plina neuobičajeno su slabo popunjena za ovo doba godine“, rekla je za Euronews Business Natasha Fielding, urednička menadžerica za plin, LNG, ugljen i biomasu u Argus Mediji. Dodala je da je ta razina daleko ispod petogodišnjeg prosjeka od 79 posto.

„Jedini drugi put u posljednjih 15 godina kada su zalihe bile približno ovako niske bilo je 2021., uoči posljednje velike plinske krize“, rekla je Fielding.

Među većim europskim tržištima s najnižim razinama zaliha, njemačka skladišta bila su popunjena samo 51 posto, dok su nizozemska bila na 44,3 posto.

Oxford Economics istaknuo je u izvješću objavljenom 13. kolovoza, prije najnovijeg rasta cijena plina, da je potrošnja plina u EU-u oko 15 do 20 posto niža nego 2021. godine.

Navodi se da EU može funkcionirati i s nižim razinama zaliha, no to bi značilo veće oslanjanje na uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) tijekom zime. Time bi EU mogao postati izloženiji konkurenciji azijskih kupaca u borbi za raspoložive pošiljke.

Konkurencija je već pojačana zbog praktičnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, čime je poremećena ruta kojom u normalnim okolnostima prolazi gotovo petina ukupne svjetske trgovine LNG-om.

U mogućem nadmetanju EU-a i Azije za raspoložive količine cijene na veleprodajnom tržištu mogle bi dodatno porasti.

Pri sadašnjim razinama cijene „neće biti dovoljne da Europa uspješno upravlja zalihama tijekom zime“, napisale su analitičarke Goldman Sachsa Samantha Dart i Laura Cyr u bilješci koju citira Bloomberg.

„U scenariju u kojem se izvoz energenata s Bliskog istoka bude normalizirao tek postupno tijekom 2027., procjenjujemo da bi cijena TTF-a za prosinac 2026. vjerojatno morala porasti iznad 100 eura/MWh“, navele su. To je 110 posto iznad osnovnog scenarija Goldman Sachsa od 50 eura/MWh.

Oxford Economics navodi da bi EU mogao biti prisiljen suspendirati dijelove zabrane uvoza ruskog plina ako se situacija s opskrbom dodatno pogorša. Prema posljednjem izračunu Europske komisije, Rusija je 2025. činila oko 12,5 posto ukupnog uvoza plina u EU plinovodima i u obliku LNG-a.

U siječnju 2026. Vijeće EU-a usvojilo je uredbu kojom se od 18. ožujka 2026. zabranjuje uvoz ruskog LNG-a i plina plinovodima, uz prijelazna razdoblja za postojeće ugovore. Do kraja 2027. trebao bi biti zabranjen sav uvoz ruskog plina.

Koliko bi brzo mogli porasti računi kućanstava?

Kratkotrajan skok cijena mogao bi imati ograničen učinak, ali dugotrajniji rast postupno bi se prelio na nove i obnovljene ugovore kućanstava.

Skok veleprodajnih cijena ne dovodi odmah do rasta maloprodajnih cijena. Istaknuta cijena TTF-a može rasti mnogo brže od stvarne uvozne cijene plina u EU-u, koja odražava ono što uvoznici doista plaćaju nakon što se uračunaju postojeći ugovori i mehanizmi zaštite od promjena cijena.

Međutim, kako ugovori dobavljača istječu i oni kupuju ili ugovaraju zaštitu za nove količine plina po višim tržišnim cijenama, stvarna uvozna cijena postupno se približava veleprodajnoj.

Ti viši troškovi zatim se mogu prenijeti na kućanstva prilikom promjene tarifa ili obnove ugovora.

Prema Fielding, razmjeri rasta računa za energiju ovisit će o tome koliko dugo će trajati rast cijena i hoće li one dodatno porasti u nadolazećim mjesecima.

U cijelom EU-u „kućanstva s promjenjivim tarifama za plin bila bi među prvima koja bi osjetila posljedice viših veleprodajnih cijena“, rekla je, dodajući da je prelijevanje rasta cijena plina na račune za električnu energiju obično slabije.

„Zemlje s liberaliziranijim maloprodajnim tržištima obično bilježe brže prelijevanje cijena“, rekla je Fielding.

Prema Oxford Economicsu, u prosjeku je potrebno oko šest mjeseci da se promjene veleprodajnih cijena u potpunosti odraze na cijene za potrošače. Međutim, brzina tog procesa znatno se razlikuje među državama.

„Prevladavajuća tržišna struktura, u kojoj dominiraju ugovori s fiksnim cijenama na 12 ili čak 24 mjeseca, znači da je na tržištima poput Njemačke i Austrije potrebno gotovo godinu dana da bi se rast cijena u najvećoj mjeri prelio na potrošače“, navodi se u izvješću.

Italija najizloženija šoku cijena

Cijene plina za potrošače mogle bi reagirati u roku od nekoliko mjeseci u zemljama poput Francuske, Italije i Španjolske. Na nekim tržištima, poput nizozemskog, prelijevanje je gotovo trenutačno.

Oxford Economics izdvojio je Italiju kao zemlju koja je među velikim europskim gospodarstvima najizloženija šoku cijena plina zbog „kombinacije relativno brzog prelijevanja cijena i znatno iznadprosječne ovisnosti o plinu“.

Međutim, prema podacima Gas Infrastructure Europe, Italija trenutačno ima jednu od najviših razina popunjenosti skladišta plina.

Mnogo toga ovisit će o tome koliko će zima biti hladna.

„Plin je i dalje temelj grijanja prostora u EU-u, zbog čega cijene plina u Uniji ove zime ostaju taoci vanjskih temperatura“, navodi Oxford Economics.

Konzultantska kuća dodaje da bi dugotrajnije razdoblje hladnog vremena ove zime povećalo potražnju za grijanjem i plinom.