Kao u Disneyjevom filmu: Kako su tri divlja psa prošla odiseju od 4.000 km

Zvuči poput Disneyjeva filma: tri afrička divlja psa, sva trojica braća, kreću na epsko putovanje u potrazi za vlastitim domom nakon što im obitelj poruči da je vrijeme da odu. Izbjegavaju automobile i lovce tragajući za novim životom, prolaze pokraj zamki postavljenih za divljač i suočavaju se s neprijateljskim krajolikom kojim dominiraju ljudi, sve dok napokon ne pronađu novo utočište u afričkoj savani, piše Guardian.

No upravo se to dogodilo prošle godine u Zambiji, kada su tri ugrožena afrička divlja psa ostvarila najdulje ikad zabilježeno pojedinačno putovanje nekog kopnenog sisavca na tom kontinentu. Braća su tijekom osam mjeseci prevalila više od 4000 kilometara u procesu „disperzije“ – razdoblju u kojem mladi pas sazrijeva i mora pronaći novi teritorij kako bi pronašao partnera i osnovao vlastitu obitelj.

Od početne do završne točke, od Nacionalnog parka Kafue u zapadnoj Zambiji do njihova konačnog odredišta u dolini Luangwa na istoku zemlje, braća su se udaljila 546 kilometara, što je također rekord.

Njihovo epsko putovanje gotovo je jednako pješačenju cijelom dužinom Čilea, a dulje je i od čuvene migracije gnuova i zebri preko Serengetija u istočnoj Africi. Prethodni rekord iznosio je 3891 kilometar, a također su ga postavili afrički divlji psi koji su se 2012. kretali između Lolionda, u okrugu Ngorongoro na sjeveru Tanzanije, i Nacionalnog parka Tsavo West na jugu Kenije.

Dr. Matt Becker, izvršni direktor Zambijskog programa za velike zvijeri (ZCP), čiji su znanstvenici pratili divlje pse i objavili rezultate istraživanja u časopisu Ecology, kaže:

„Ova izvanredna putovanja pokazuju da prirodne veze između ključnih afričkih područja divljine još postoje. Ali otkrivaju i koliko su ta putovanja postala teška i opasna.

Umjesto da se oslanjamo isključivo na ograđena zaštićena područja, ovi rezultati dodatno potvrđuju vrijednost ulaganja u međusobno povezane krajolike. Psi nam pokazuju da povezanost još funkcionira; sada moramo učiniti više kako bismo je zaštitili i ojačali.“

Istraživači su pratili 19 različitih skupina afričkih divljih pasa kako bi proučili njihovu disperziju, među njima i skupinu sestara trojice braće koje su bile mnogo manje uspješne u pronalaženju novog teritorija. Dvije su sestre uginule, vjerojatno nakon što su se uhvatile u zamke, ali prije toga dogodio se dirljiv posljednji susret s njihovom braćom.

Dva mjeseca nakon početka putovanja skupine braće i sestara susrele su se duboko u zambijskoj rudarskoj regiji Copperbelt. Proveli su dan zajedno, a zatim ponovno krenuli svatko svojim putem. Psi koji su međusobno u srodstvu ne osnivaju nove obiteljske čopore pa obično moraju prevaliti velike udaljenosti kako bi pronašli potencijalne partnere.

Od 39 zasebnih populacija afričkih divljih pasa danas je preostalo tek oko 6600 odraslih jedinki, a Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) tu je vrstu na svojem Crvenom popisu klasificirala kao ugroženu. Gubitak staništa, smanjenje broja prirodnog plijena, zamke lovaca na divljač i sukobi s ljudima među najvećim su prijetnjama njihovu opstanku.

Ipak, istraživači kažu da epsko putovanje trojice braće pokazuje kako afrički divlji psi još mogu preživjeti u krajoliku kojim dominiraju ljudi, unatoč golemim izazovima s kojima se suočavaju. Poput afričkih savanskih slonova, čije drevne migracijske putove sve više presijeca ljudska izgradnja, afrički divlji psi moraju imati mogućnost prelaziti velike udaljenosti kako bi pronašli nova staništa.

„Ova dugoročna istraživanja pružaju ključne dokaze da povezanost između velikih krajobraznih cjelina još postoji“, kaže dr. Nyambe Nyambe, direktor tajništva prekograničnog područja Kavango-Zambezi, ključne regije za očuvanje prirode koja obuhvaća pet država, među kojima je i Zambija, a u kojoj vlade nastoje očuvati prostor kojim se divlje životinje mogu slobodno kretati.