Njemački novinar posjetio našu obalu pa otkrio što misli: "Hrvati, ovo će vam uništiti turizam!“

Ovoga je puta popriličnu pozornost privukao njemački Welt, koji je pod povećalo stavio stanje na hrvatskoj obali te posebno upozorio na brz rast cijena i neuobičajeno prazne plaže i ulice pojedinih turističkih gradova.

Novinar Volker Corsten napisao je da je posjetitelje koji su se ove godine uputili na hrvatsku obalu mogao dočekati poprilično drukčiji prizor od očekivanog. Plaže su, prema njegovim zapažanjima, bile neuobičajeno prazne, a na obalnim cestama uglavnom nije bilo većih gužvi, osim subotnjih gužvi na autocestama. Čak se i u kolovozu, tradicionalno na vrhuncu sezone, prema njegovim riječima moglo šetati ulicama Šibenika i Zadra bez probijanja kroz gomile turista, što je prethodnih godina bilo gotovo neizbježno, prenosi metropolitan.si.

Odlično, ako niste žedni i gladni

Welt pritom Hrvatskoj ne osporava ono zbog čega je svake godine posjećuju milijuni ljudi. Zemlja ima prekrasne plaže i čisto Jadransko more, piše njemački medij, a potom znatno kritičnije otvara pitanje koje hrvatski turizam prati već nekoliko sezona – cijene. Corsten je pomalo sarkastično ocijenio da je u Hrvatskoj sve odlično sve dok posjetitelj ne mora ništa pojesti ili popiti i dok ne pogleda račun za smještaj.

Kao primjer navodi Zadar. U staroj gradskoj jezgri kuglicu sladoleda uglavnom treba platiti najmanje tri eura, dok se nešto jeftinija ponuda može pronaći uglavnom u sporednim ulicama. Aperol Spritz u popularnim lokalima stoji između devet i 11 eura, a porcija lignji na žaru u brojnim restoranima doseže cijenu od oko 25 eura.

Još slikovitiji primjer pronašao je na štandu pokraj kampa u okolici Šibenika. Palačinka je ondje prije uvođenja eura stajala sedam kuna, odnosno oko jedan euro. Nakon prelaska na zajedničku europsku valutu cijena je porasla na dva eura, a ove su godine za nju navodno tražili čak pet eura.

90,5 milijuna noćenja

Pojinačni primjeri sami po sebi ne govore sve o cijenama na cijeloj hrvatskoj obali, no Welt ih uspoređuje sa znatno širom statistikom. Prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, cijene u turističkom sektoru između 2015. i 2024. porasle su za oko 70 posto. Upravo tu nastaje zanimljiv raskorak između dojmova s terena i službenih brojki.

Prema podacima sustava eVisitor, Hrvatsku je od siječnja do kraja kolovoza posjetilo 17,5 milijuna turista, koji su ostvarili 90,5 milijuna noćenja. I broj dolazaka i broj noćenja bili su jedan posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Na Jadranu je ostvareno 86,7 milijuna noćenja, odnosno 0,5 posto više nego godinu ranije. U kontinentalnom dijelu zemlje, zajedno sa Zagrebom, ostvareno je 3,8 milijuna noćenja, što predstavlja rast od oko jedan posto.

Hrvatsko ministarstvo stoga govori o još jednoj rekordnoj turističkoj godini, dok Welt postavlja drukčije pitanje: ne toliko dolaze li turisti i dalje, nego koliko će dugo biti spremni prihvaćati sve više cijene. Službeni cilj Hrvatske razvoj je održivijeg i kvalitetnijeg turizma, pri čemu se kao primjer često spominje Mallorca. Međutim, njemački medij upozorava na važnu razliku.

Prema cijenama Hrvatska je navodno već dosegnula razinu nekih od najskupljih mediteranskih destinacija, dok u kvaliteti infrastrukture, hotela, privatnog smještaja, gastronomije i usluga još uvijek zaostaje. Welt pritom dodaje da se posljedice desetljeća nedovoljnih ulaganja i nasljeđa bivšeg sustava ne mogu ukloniti preko noći.

Zašto ne bismo toliko zaradili već u jednom mjesecu?

Najoštrija ocjena na kraju ipak nije došla od njemačkog novinara, nego od lokalne stanovnice. Mještanka turističkog mjesta u okolici Šibenika, koja poput brojnih drugih stanovnika obale iznajmljuje apartmane, za Welt je dio odgovornosti pripisala pohlepi pojedinih iznajmljivača i ugostitelja.

„Mnogi su nakon uvođenja eura shvatili da novac koji su prije zarađivali tijekom četiri mjeseca sezone mogu zaraditi u dva. Onda su se zapitali: zašto ne bismo isti iznos zaradili u samo jednom mjesecu?“, opisala je način razmišljanja dijela turističkih djelatnika.

Upravo se u tome krije središnji paradoks ovogodišnje rasprave o hrvatskom turizmu. Službene brojke i dalje pokazuju rast, a ministarstvo govori o rekordnoj godini, dok se s druge strane gomilaju upozorenja zbog cijena, nezadovoljstva dijela posjetitelja i pitanja prati li kvaliteta ponude dovoljno brzo rast cijena.