Prijeti li Hrvatskoj "blackout" zbog rasta potrošnje struje tijekom velikih vrućina?

Koliko trenutačno trošimo i može li sustav izdržati vrhunac turističke sezone, provjerila je reporterka N1 televizije Katarina Plantak.

Građani ne štede

Klima-uređaji, ventilatori i hladnjaci ovih dana rade pojačano. Dok se Hrvatska suočava s visokim temperaturama, građani pokušavaju pronaći svaki mogući način da se rashlade, neovisno o tome koliko će to povećati njihove račune za električnu energiju.

„Umirem od vrućine. Nemam klimu, imam tri ventilatora i radili su do četiri ujutro. Nije mi važno što se troši više struje, važno je da me malo rashlade”, kaže jedna građanka.

Drugi priznaju da klima-uređaje pale prema potrebi, bez obzira na to je li električna energija u tom trenutku jeftinija ili skuplja.

Potrošnja tijekom vrućina raste gotovo 18 posto

Takve navike odražavaju se i na potrošnju električne energije. Prema istraživanju tvrtke Compare the Market, Hrvatska je četvrta u Europi, a šesta u svijetu po rastu potrošnje struje tijekom ekstremnih vrućina.

Ispred Hrvatske nalaze se Grčka, Crna Gora, Turska, Kina i Meksiko.

U najtoplijim mjesecima potrošnja električne energije u Hrvatskoj raste za 17,76 posto. Svaki stanovnik samo za rashlađivanje prostora u prosjeku potroši dodatnih 67,4 kilovatsata mjesečno.

Zlatko Bukovac, stručnjak za električnu energiju ističe da je posljednjih godina instaliran velik broj solarnih elektrana, ukupne snage oko 1250 megavata.

„Time smo se izjednačili s vjetrom. Upravo kada je zbog visokih temperatura povećana potrošnja energije za klima-uređaje, povećana je i proizvodnja energije u solarnim elektranama. Potrošnja i proizvodnja prate se gotovo istodobno”, rekao je Bukovac.

Potrošnja zasad daleko od povijesnog rekorda

Unatoč toplinskom valu, podaci Hrvatskog operatora prijenosnog sustava pokazuju da trenutačno nema većih odstupanja od uobičajene potrošnje za ovo doba godine.

Opterećenje elektroenergetskog sustava posljednjih se dana kreće između 2300 i 2400 megavata. To je i dalje znatno manje od povijesnog maksimuma od 3341 megavata, koji je zabilježen 16. srpnja 2024. godine u 20 sati.

Potrošnja električne energije najviše raste u večernjim satima, između 20 i 22 sata, dok se drugi vrhunac bilježi između podneva i 15 sati.

Iz HOPS-a poručuju da je prijenosna mreža na uobičajeno visokoj razini raspoloživosti te da se problemi u opskrbi ne očekuju.

„Potrebe hrvatskog elektroenergetskog sustava namiruju se iz domaćih elektrana i uvozom električne energije. Sve veći broj malih kućnih solarnih elektrana rasterećuje prijenosnu i distribucijsku mrežu”, navode iz HOPS-a.

Ekstremni uvjeti ipak mogu izazvati poremećaje

Iako zasad nema problema u opskrbi, elektroenergetski sustav nije imun na ekstremne vremenske uvjete. Ispad jednog dalekovoda sustav može podnijeti, ali istodobni kvarovi na više vodova mogu izazvati ozbiljnije poremećaje. Visoke temperature dodatno opterećuju dalekovode i transformatore te mogu smanjiti njihovu prijenosnu moć. Snažne oluje, srušena stabla i požari također mogu oštetiti dijelove mreže i izazvati lokalne prekide u opskrbi.

Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, Dražen Jakšić upozorava da je velik dio hrvatske elektroenergetske mreže stariji od 40 godina.

„Hrvatska elektroenergetska mreža je solidna, ali oko 50 posto mreže prešlo je 40 godina životnog vijeka. Slično je i u ostatku Europe. Sustav je trenutačno stabilan, ali ulazak sve većeg broja obnovljivih izvora donosi nova opterećenja, zbog čega su nam potrebne reverzibilne hidroelektrane i baterijski spremnici”, rekao je Jakšić.

Pravi test tek slijedi

Aktualni toplinski val nije srušio rekord u potrošnji električne energije, no vrhunac ljeta i turističke sezone tek dolazi. S porastom broja turista i novim razdobljima ekstremnih vrućina rast će i broj uključenih klima-uređaja, ventilatora i drugih električnih uređaja. Ali scenarije kakve gledamo u državama zapadne Europe koje su danima bez struje, u Hrvatsoj se čini se neće dogoditi.