Tri razloga zbog kojih je Europa pod udarom još jednog brutalnog toplinskog vala

Meteorolozi upozoravaju da će temperature idućih dana rušiti lipanjske rekorde u više zemalja. Francuska se priprema za temperature do 43 Celzijeva stupnja, Španjolska bi mogla dosegnuti i 45 stupnjeva, dok bi dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Italije mogli bilježiti temperature do 40 stupnjeva – i to još prije vrhunca ljeta.

U Belgiji, gdje bi temperatura mogla dosegnuti 37 stupnjeva, glavni prognostičar nacionalne meteorološke službe izjavio je da bi ovo mogao biti „najtopliji tjedan ikad zabilježen“ u toj zemlji.

Noći će također biti iznimno tople, pa se u mnogim dijelovima zapadne Europe krajem tjedna temperature neće spuštati ispod 25 stupnjeva. Izostanak osvježenja dodatno povećava tzv. toplinski stres – nakupljanje topline u tijelu – što može dovesti do bolesti pa čak i smrti, osobito među ranjivim skupinama poput starijih osoba. U posljednje četiri godine u Europskoj uniji oko 200.000 ljudi umrlo je zbog posljedica vrućine, piše Politico.

Za Europljane koji se pitaju koga okriviti za nesnosne temperature u domovima i na radnim mjestima, evo tri glavna razloga.

1. Fosilna goriva

Da, toplinski valovi dio su ljeta na sjevernoj hemisferi otkad postoji čovječanstvo. No globalna temperatura porasla je za oko 1,4 stupnja otkako ljudi spaljuju fosilna goriva za pogon tvornica, automobila i zgrada, pri čemu se u atmosferu ispuštaju staklenički plinovi koji zagrijavaju planet.

Time je podignuta osnovna razina ljetnih temperatura. Znanstvenici se slažu da je svaki današnji toplinski val topliji i vjerojatniji upravo zbog klimatskih promjena.

Klimatske promjene možda nisu uzrokovale tzv. toplinsku kupolu – vremenski obrazac koji zadržava vrući zrak nad nekim područjem kroz dulje razdoblje – koja se ovog tjedna nadvila nad zapadnom Europom, kaže Mireia Ginesta, istraživačica na Sveučilištu Oxford specijalizirana za analizu šteta uzrokovanih klimatskim promjenama.

„Ali one povećavaju pozadinsku temperaturu u kojoj vremenski sustavi djeluju“, istaknula je. „U hladnijoj klimi ovaj bi toplinski val bio manje intenzivan.“

Europa je ujedno kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu zbog kombinacije čimbenika, uključujući blizinu Arktika i promjene u regionalnim vremenskim obrascima.

A sa svakim dodatnim djelićem stupnja globalnog zatopljenja situacija će biti gora. Znanstvenici upozoravaju da bi, ako globalno zatopljenje dosegne oko 3 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, broj smrti povezanih s vrućinom u Europi mogao biti dvostruko ili trostruko veći nego u scenariju zagrijavanja od 1,5 stupnjeva.

2. Loša infrastruktura

Vanjske temperature samo su dio problema. Europljani oko 90 posto vremena provode u zatvorenim prostorima – u domovima, trgovinama, vlakovima, školama i na radnim mjestima.

U velikom dijelu Europe, osobito na sjeveru, zgrade su projektirane da zadržavaju toplinu, a ne da je odbijaju. Mnoge nove kuće i danas se grade kako bi izdržale zimske hladnoće, a ne sve toplija ljeta. Prema procjenama britanskog Odbora za klimatske promjene, čak 92 posto domova u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo bi imati problem pregrijavanja do 2050. godine.

Iako sve više europskih kućanstava ugrađuje klimatizacijske uređaje, oni su i dalje rijetkost. Samo oko petine kućanstava na kontinentu ima klima-uređaj. A i kada ga imaju, mnogi ga ne mogu priuštiti koristiti. Više od trećine Europljana kaže da si ne može priuštiti dovoljno rashladiti svoj dom, a među onima koji teško spajaju kraj s krajem taj udio raste na dvije trećine.

Mnogi uredi, škole, vlakovi i sustavi javnog prijevoza također nemaju dovoljno klimatizacije. U Francuskoj su vrućina i nedostatak rashladnih sustava ovog tjedna doveli do zatvaranja više od 800 škola.

U Belgiji čak petina vlakova nema klimatizaciju, zbog čega je nacionalni željeznički prijevoznik morao otkazati dio linija u vrijeme najvećih gužvi.

Iako su neke lokalne vlasti počele otvarati rashladne centre tijekom toplinskih valova, gdje građani mogu boraviti u klimatiziranim prostorima, takvi su programi još uvijek rijetki i uglavnom dostupni samo tijekom dana, a ne tijekom sparnih noći.

3. Političari imaju druge prioritete

Vlade mogu poduzeti niz mjera kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova i zaštitile građane, infrastrukturu i gospodarstvo od ekstremnih vremenskih pojava. No kako Europa iz godine u godinu trpi sve jače vrućine, klimatske promjene sve više gube mjesto među političkim prioritetima.

Iako Europska unija ima jedan od najambicioznijih planova za smanjenje emisija u svijetu, posljednjih godina veći naglasak stavlja na industrijski oporavak te ublažava klimatske politike koje se smatraju preprekom gospodarskom rastu. Emisije u EU-u prošle su godine čak blago porasle, što upućuje na stagnaciju u smanjenju onečišćenja.

U Ujedinjenom Kraljevstvu raspao se nekadašnji politički konsenzus oko borbe protiv klimatskih promjena, iako je laburistička vlada dosad odolijevala pritiscima za povećanje eksploatacije nafte i plina u Sjevernom moru. Hoće li se taj stav zadržati nakon odlaska premijera Keira Starmera, još nije jasno.

I u EU-u i u Ujedinjenom Kraljevstvu planovi za prilagodbu neizbježnim posljedicama klimatskih promjena, poput toplinskih valova, znatno zaostaju za planovima smanjenja emisija.

Europska agencija za okoliš upozorava da države članice ne štite dovoljno svoje građane od ekstremnih temperatura te procjenjuje da će rizik od toplinskog stresa za opću populaciju biti „kritičan“ tijekom ovog desetljeća, a od sredine stoljeća i „katastrofalan“.

Britanski Odbor za klimatske promjene također je ocijenio napore zemlje nedostatnima, a think tank Green Alliance upozorio je da Britanci „plaćaju cijenu“ zbog neuspjeha vlade da prilagodi zemlju sve toplijim ljetima.

„Djeca se trenutačno muče završiti ispite u pregrijanim učionicama, a stariji ljudi podnose opasno visoke temperature u domovima i ustanovama za skrb bez odgovarajućeg olakšanja“, rekla je Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu.

„Ova vrućina nije samo neugodnost, već sve veća prijetnja javnom zdravlju“, dodala je. „Svaki toplinski val ugrožava živote i krajnje je vrijeme da ga počnemo tretirati s ozbiljnošću koju zahtijeva.“