Hrvatska u europskom vrhu po potrošnji struje: Sustav je stabilan unatoč vrućinama, cijena električne energije navečer snažno raste

Tijekom toplinskih valova, Hrvatska je u europskom vrhu po povećanoj potrošnji električne energije.

"Četvrti smo u Europi po potrošnji struje tijekom toplinskih valova, ispred nas su Grčka, Crna gora I Turska, južnije zemlje od nas, pa slijede Italija I Španjolska. Jug Europe je najviše izložen vrućinama. No, za razliku od tih zemalja, mi imamo manji udio industrije u potrošnji pa nam kućanstva troše više. Tijekom toplinskih valova, vršna potršnja struje povećava nam se za 18 posto", rekao je energetski stručnjak Dražen Jakšić.

No, unatoč povećanoj potrošnji, Hrvatska ima dovoljno električne energije i sustav je stabilan.

"Stojimo vrlo dobro, naš je elektroenergetski sustav siguran i stabilan. Jedini poremećaj koji bi se mogao dogoditi je ako nkon ove vrućine, kako se najavljuje, dođe velika oluja i snažni vjetrovi, koji bi pogodili infrastrukturu, ali to ne može znati. U redovnom stanju, unatoč povećanoj potrošnji, naš je sustav stabilan", naglasio je Jakšić.

Cijene struje popodne snažno rastu

U električnoj energiji tijekom godine pokrivamo vlastite potrebe, a tijekom dana i izvozimo i uvozimo struju, ovisno o potrošnji.

"Očito je iz kretanja cijena struje na burzama što se događa - popodne cijene padnu jer solari isporučuju puno energije, a nakon šest sati popodne, kad sunce pada, cijene naglo rastu. Večeras će cijena biti biti 300-400 eura, a ujutro je bila 20-30 eura. Hrvatska ima rezervnih kapaciteta jer nam proteklih godina solari snažno rastu, ali potrebni su nam baterijski spremnici pomoću kojih ćemo još bolje iskoristiti energiju sunca", objasnio je.

Što izaziva probleme?

Na pitanje Tihomira Ladišića kako toplinski valovi utječu na elektroenergetski sustav, Jakšić je istaknuo da toplinski valovi imaju utjecaj na veću potrošnju energije, ali i da suše mogu smanjiti proizvodnju i u hidro i termoelektranama jer se one ne mogu dovoljno hladiti vodom iz rijeka kad je suša, pa rade smanjenim kapacitetom.

Veliki poremećaji u opskrbi mogu se dogoditi u ekstremnim situacijama.

"Imamo jedna od najbolje povezanih sustava u Europi. Taj sustav može izdražti pad dalekovoda, ali kad ih padne više, dolazi do većeg kvara elektro mreže. Klimatske promjene donose veće probleme. Vrućine opterećuju i dalekovode i transformatore, pa imaju smanjenju prijenosnu moć. Ekstremne oluje mogu rušiti stabla na dalekovode i izazivati požare dalekovoda", kazao je ravnatelj Instituta Hrvoje Požar.

"Trebamo više ulagati u transformatore, dalekovode i baterijske spremnike"

Smatra da trebamo ulagati u otpornost elektroenergetskog sustava.

"Hrvatska elektroenergetska mreža je solidna, veliki dio mreže, oko 50 posto, prešao je 40 godina životnog vijeka, ali tako je i u ostatku Europe. Sustav je solidan i stabilan trenutno, ali ulazak u obnovljive izvore donosi nova opterećenja, pa trebamo više reverzibilnih hidroelektrana i baterijskih spremnika", naglasio je Jakšić. Dodao je i da trebamo ulagati u transformatore, dalekovode i baterijske spremnike, uz daljnju digitalizaciju elektroenergetskog sustava.

Iz kojih izvora osiguravamo opskrbu električnom energijom?

Hrvatska najviše električne energije tijekom godine dobiva iz hidroelektrana (19 posto), snažan porast vjetro i solarnih elektrana periodično diže njihov udio i na 30 posto, iz NE Krško pokrivamo oko 15 posto potreba, a ostalo osiguravamo iz plinskih i termoelektrana na ugljen.

"Cilj nam je prijeći na energiju bez korištenja fosilnih izvora i u budućnosti trebamo zamijeniti termoelektranu na ugljen u Plominu te plinske elektrane nuklearnom energijom. Naš je energetski miks prilično dobar u usporedbi s drugima, a treba nam sustav koji će biti kombinacija hidro i nuklearne energije s obnovljivim izvorima i baterijskim spremnicima", istaknuo je Jakšić.