Rad na otvorenom pri velikim vrućinama: "Čudi me da su kod nas u 16 sati gradilišta prazna"

"Sigurno, postoji prostor za poboljšanje. Čudi me da su kod nas u 16 sati gradilišta prazna. Po mom uvjerenju, puno racionalnije bi bilo da se počne u 14 ili 15 sati i da se radi do 21 ili 22 ili da se radi skraćeno ujutro jer u najžešćem dijelu dana je besmisleno raditi, opasno je za ljude, a nakon 16 sati temperatura je ipak podnošljivija.

Prilagoditi se okolnostima je potrebno i moguće", govori Vedriš.

Osvrnuo se i na nedavnu europsku analizu prema kojoj je Hrvatska četvrta zemlja u Europi po rastu potrošnje električne energije tijekom toplinskog vala.

"Mi smo izloženi uvozu, a uvoz je jedan od cjenovnih rizika. Kvaliteta prijenosne mreže spriječava rizike, međutim udar na cijene električne energije se spriječava jedino vlastitim proizvodnjom", kaže Vedriš i dodaje da se moramo okrenuti većoj proizvodnji unutar vlastitih izvora i koristiti europska sredstva za obnovu mreže.

"Moramo djelovati", naglašava.

"Nemamo mi baš jeftinije energente"

Na pitanje kako to da Hrvatska, unatoč relativno povoljnim cijenama energenata u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama, i dalje bilježi visoku stopu inflacije, Vedriš ističe da percepcija o jeftinoj energiji nije posve točna.

"Nemamo mi baš jeftinije energente. Kad pogledate rast, baš kod inflacije, cijene hrane, pićea pa i režija su se stabilizirale, jedino što su rasle su cijene energenata jer je Vlada ipak postupno otpuštala taj stupanj zaštite tako da nemojmo imat iluziju.

Govoreći o mogućem utjecaju rasta kamatnih stopa na inflaciju, Vedriš objašnjava da je riječ o klasičnom alatu za suzbijanje rasta cijena.

"To vam je zapravo jedan krug. Suština podizanja kamatne stope je borba protiv inflacije jer viša kamatna stopa bi morala smanjiti investicijske potrošačke apetite, a kad smanjite potražnju onda bi razina cijena morala opasti. Uvjetno rečeno povećanje kamatnih stopa je antiinflacijska mjera", objašnjava Vedriš.

Komentirao je i Vladin paket mjera za ublažavanje inflacije.

"Taj paket ima smisla kad razmatramo svaku mjeru za sebe. Međutim, prave inflacijske mjere bi trebale imati jedan drugačiji oblik, a odnosi se na ulazne cijene. Trebamo se pozabaviti transfernim cijenama.

U Europi se na tu hranu i bazične stvari troši 13 do 15 posto dok u Hrvatskoj od 40 do 50 posto. Prema tome tu se stvara inflacija jer na suženi dohodak s povećanim cijenama, vi smanjujete kupovnu moć tako da bi prava rasprava trebala započeti da otvorite pojedine artikle, proizvode, usluge... vidite tko koliko participira u toj cijeni i onda počnete prema tim segmentima smirivanja djelovati", zaključio je Vedriš.