Profesori u trajnom zvanju moći će raditi do 67. godine

Dosad im je ugovor o radu prestajao nakon stjecanja uvjeta za mirovinu, odnosno u pravilu s 65 godina, a Vlada promjenu obrazlaže potrebom zadržavanja najviših stručnjaka u sustavu. Zakon se predlaže po hitnom postupku kako bi se novo pravo moglo koristiti već u tekućoj akademskoj godini.

Najviše dva mandata rektora ili dekana

Izmjenama se precizira i ograničenje mandata čelnika javnih visokih učilišta. Osoba koja je dva mandata bila rektor javnog sveučilišta ili dekan javnog fakulteta odnosno veleučilišta više neće moći ponovno biti izabrana na istom visokom učilištu, ni nakon stanke.

Uvode se i jasniji rokovi i postupci za imenovanje vršitelja dužnosti ako visoko učilište ne uspije izabrati rektora ili dekana, nakon što su dosadašnje nejasnoće u nekim slučajevima dovodile do zastoja u radu institucija.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ubuduće će morati dati prethodnu suglasnost na ustroj općih radnih mjesta na sveučilištima. Vlada navodi da su dosadašnja rješenja omogućavala unos neodgovarajućih koeficijenata u centralizirani sustav obračuna plaća i stvarala rizik neopravdanog troška za državni proračun. Autonomija visokih učilišta ostaje za nastavna, suradnička i stručna radna mjesta.

Promjene za nastavnike, asistente i studente

Uvodi se novo radno mjesto predavača savjetnika, kao najviša razina napredovanja za predavače i više predavače, čime im se omogućuje daljnje profesionalno napredovanje.

Olakšava se i zapošljavanje nastavnika i znanstvenika koji su već prošli odgovarajući postupak izbora, a u stručna povjerenstva moći će biti uključeni profesori i znanstvenici emeritusi te nastavnici i znanstvenici u trajnom izboru koji su u mirovini.

Posebno se uređuje zapošljavanje asistenata financiranih iz projekata, a lektorima hrvatskog jezika u inozemstvu ugovor će se moći produljiti na najviše osam godina neprekidnog rada.

Promjene se odnose i na studente. Status studenta prestat će i onome tko u propisanom roku ne upiše istu ili višu godinu studija, dok se izvanrednim studentima produljuju rokovi za završetak studija. Omogućuje se i upis na stručni diplomski studij osobama koje su završile odgovarajući diplomski ili integrirani sveučilišni studij.

Za studije koji vode prema deficitarnim zanimanjima ili zanimanjima od posebnog interesa za Hrvatsku omogućit će se iznimka od uobičajenog roka za objavu natječaja za upis. Nastava na prijediplomskim i diplomskim studijima morat će početi najkasnije 31. listopada.

Zakonom se CARNet određuje kao nacionalno tijelo zaduženo za koordinaciju informatičko-informacijske infrastrukture u visokom obrazovanju i znanosti.

Za provedbu izmjena predviđeno je oko 950.000 eura u ovoj godini, 8,2 milijuna u 2027., 15,5 milijuna u 2028., 17,3 milijuna u 2029. te 15,6 milijuna eura u 2030. godini.

Modernizacija obrazovanja za četiri regulirane profesije

Vlada je predložila i izmjene Zakona o reguliranim profesijama kojima se moderniziraju uvjeti obrazovanja i osposobljavanja medicinskih sestara opće njege, doktora dentalne medicine, magistara farmacije i veterinara.

Izmjenama se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s novim europskim pravilima donesenima zbog razvoja znanosti, novih tehnologija i sve veće digitalizacije zdravstvene i veterinarske prakse.

Mijenjaju se minimalni uvjeti osposobljavanja, sadržaji obrazovnih programa te znanja i kompetencije potrebni za obavljanje tih četiriju profesija.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u obrazloženju navodi da se sadržaji obrazovnih programa i skupovi potrebnih znanja i vještina dulje vrijeme nisu znatnije mijenjali, iako su se zdravstvene i veterinarske djelatnosti u međuvremenu ubrzano razvijale.

Cilj je budućim stručnjacima omogućiti stjecanje kompetencija usklađenih sa suvremenim potrebama tržišta rada, zdravstvenog i veterinarskog sustava te uključiti najnovije znanstvene spoznaje, tehnološke inovacije i interdisciplinarne vještine u obrazovne programe.

Izmjene se donose radi provedbe dviju delegiranih direktiva Europske komisije iz 2024. i 2025. godine. Prva se odnosi na medicinske sestre opće njege, doktore dentalne medicine i farmaceute, a druga na veterinare.

Usklađeni obrazovni standardi važni su i za automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija među državama članicama Europske unije, čime se stručnjacima olakšava rad i kretanje unutar europskog tržišta rada.

Za provedbu zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.