Plenković predstavio novo rješenje za uklanjanje otpada: "Izabrali smo dvije domaće firme"

"Rok će maksimalno biti 45 dana"; rekao je Plenković na sjednici Vlade.

Najavio je da će, kada je riječ o otpadu u Gospiću, Vlada danas donijeti odluku kojom se  određuje žurno preuzimanje, uklanjanje, transport, oporaba te drugi odgovarajući postupak gospodarenja neopasnim otpadom koji se nalazi na lokaciji PPK Velebit. 

Postupanje se provodi radi potpunog uklanjanja tog otpada te njegovog zakonitog i okolišno prihvatljivog zbrinjavanja. 

"Nakon što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poništio odluku o odabiru ponuditelja za odvoz neopasnog otpada iz Gospića, koji je u vrećama, Vlada je vidjevši da procedura donijela odluku da se taj postupak poništi. Munjevito smo reagirali i dogovorili da će dvije domaće cementare Holcim Hrvatska i Nexe, s kojima smo ovih dana obavili razgovore, biti oni koji će provesti taj postupak i to u vrijednosti najviše do 357.500 eura, koliko je i bila ponuda tvrtke koja je na kraju odustala od posla"; rekao je.

Istaknuo je da će rok biti maksimalno 45 dana.

Voda za piće nije ugrožena, izvješća trebaju tumačiti stručnjaci

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poništio je postupak javne nabave za uklanjanje i zbrinjavanje otpada iz vreća na otvorenom na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću, nakon što je odabrana tvrtka Tabak Grupa povukla ponudu.  

Plenković je kazao i da su u Gospiću angažirani na svim drugima aspektima sanacije otpada i u pogledu rasutog otpada, prikrivanja te cjelovite sanacije zakopanog otpada.

Istaknuo je i kako po svim objavljenim vještačenjima  i izvješćima nema ugroze vode za piće iz sustava javne vodoopskrbe u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji.

Posebno važnim smatra da sva relevantna izviješća budu transparentno objavljena i da ih tumače stručnjaci, znanstvenici te vještaci koji iza njih stoje. 

"Snažno podržavamo punu transparentnost, pravodobno i cjelovito informiranje građana o svim fazama i elementima tog postupka jer su građani zainteresirani i zabrinuti. Jednako tako je nužno da ta izvješća komentiraju prije svega oni koji su ih radili. Nemamo nikakvih razloga sumnjati da bi to na bilo koji način ugrozilo ta izviješća u daljnjoj fazi kaznenog postupka"; rekao je.

Također, očekuje od njih i DORH-a da da postignu dogovor da oni koji pišu ta izvješća njih i objašnjavaju.

Imamo situaciju da izvješća budu objavljena bez da ih itko tumači a onda se na njih naslanjaju oni koji jako malo stručnoga znaju što u tim izvješćima piše, kazao je.

Grupa stručnjaka s fakulteta pomoći će u interpretaciji izvješća 

Stoga će Vlada angažirati grupu stručnjaka sa različitih fakulteta koji će im pomoći u interpretaciji svih izvješća.

"Taj dio u potpunosti izostaje iz javne rasprave i time se velik dio građana, ne samo dezinformira, nego dovodi u zabludu kada je riječ o kvaliteti  vode i eventualnoj pogrešnoj percepciji ugroženosti tla i vode", upozorio je.

Naveo je i da je cijela javna percepcija negativno utjecala na poljoprivrednike iz Gospića i Ličko-senjske županije.    

Plenković je kazao i da će Vlada za glavnog državnog inspektora danas imenovati Tončija Glavinića.  

Od 1. siječnja građani će moći ulagati preko investicijskog računa bez poreza

Vlada je uputila u Sabor prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu, namijenjenom isključivo građanima za ulaganja u financijske instrumente uz porezne pogodnosti, a premijer Andrej Plenković istaknuo je da time žele stvoriti mogućnosti građanima za dugoročna ulaganja s potencijalno boljim prinosima od onih na računima komercijalnih banaka.

Riječ je o novitetu u hrvatskom financijskom sustavu, kojim se uvodi Hrvatski investicijski račun (HRI), odnosno individualni račun na kojem građanin može držati i trgovati financijskim instrumentima (dionice, obveznice, instrumenti tržišta novca, UCITS, ETF-ovi), a da pri tome ne nastaje porezna obveza. To je namijenjeno poticanju ulaganja novčane ušteđevine građana koja se nalazi na štednim depozitima s niskim prinosima u financijske instrumente na tržištu kapitala, istaknuto je u samom zakonskom prijedlogu.

Takav račun može otvoriti svaki odrasli građanin, pa i za svoju maloljetnu djecu, a u tom "poticajnom modelu" može se i štedjeti. Pritom svaki građanin može imati samo jedan hrvatski investicijski račun, a predlaže se maksimalni kumulativni iznos uplata do 200.000 eura po osobi, s mogućnošću dodatne uplate u iznosu od 50.000 eura kao bonus za dugotrajno ulaganje na tržištu kapitala.

Bez obzira na to kakve će prinose ulaganjima ostvariti, građani neće plaćati porez. Isplatu sredstava moći će tražiti kad god, pri čemu su i isplate oslobođene oporezivanja. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.

"Naš cilj je u političkom i ekonomskom smislu vrlo jasan. Dio štednje građana, koja se danas najvećim dijelom nalazi na bankovnim depozitima, usmjeriti prema ulaganjima u dionice, obveznice, fondove i druge financijske instrumente na tržištu kapitala. Time otvaramo mogućnosti za dugoročna ulaganja s potencijalno boljim prinosima od onih na računima komercijalnih banaka, a time povećavamo i dostupnost kapitala našim poduzetnicima i jačamo hrvatsko tržište kapitala", kazao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade.

Dodao je da će maksimalni kumulativni iznos uplata, takozvani limit na novom investicijskom računu, biti 200.000 eura po osobi, a ako vlasnik hrvatskog investicijskog računa u prvih pet godina od njegovog otvaranja ne isplaćuje sredstva s tog računa, moći će uplatiti dodatnih 50.000 eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, predstavljajući taj zakonski prijedlog na Vladi, kazao je da je cilj uvođenja Hrvatskog investicijskog računa da se građanima ponudi jednostavniji i porezno povoljniji način ulaganja, a gospodarstvu osigura dodatni izvor dugoročnog kapitala.