Zastupnici Gradske skupštine donijeli su u četvrtak odluku da se nakon 5. rujna privremeno obustave nove prijave na mjeru novčane pomoći roditeljima-odgojiteljima, do evaluacije te mjere, čime je taj datum zadnji za prijavu, a nakon toga na snagu stupa privremena obustava.

Privremena obustava mjere donesena je na sjednici Skupštine s 25 glasova za i 14 protiv, a skupštinska većina nije usvojila amandmane kluba zastupnika HDZ-a i HSLS-a te zastupnika Lovre Markovića koji su predlagali da se moratorij odgodi.

Obustava je donesena uz obrazloženje da prema posljednjoj isplati, novčanu pomoć u Zagrebu koristi 5586 roditelja-odgojitelja koji se skrbe za više od 21 tisuću djece. Iako su godišnji rashodi za provođenje navedene mjere porasli s  21 milijun kuna u 2016. godini na 440 milijuna kuna u 2020. godini, podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je broj rođene djece u Zagrebu već niz godina stabilan – oko osam tisuća godišnje.

Oporba za odgodu moratorija i analizu prije obustave

Oporbeni zastupnici kritizirali su donošenje obustave na tu, kako su istaknuli, demografsku mjeru, prije nego što su analizirani njezini učinci.

U ime kluba HDZ-a i HSLS-a, koji je podnio amandman da se ukidanje mjere odgodi do 1. lipnja 2022. godine, zastupnik Mislav Herman kazao je da je moratorij, bez prethodne analize, nepromišljen i neodgovoran.

“Sve žene koje su zanijele oko 3. prosinca 2020. godine, što je bilo 4,5 mjeseci prije predizborne kampanje, na ovu se mjeru više neće moći prijaviti”, ustvrdio je Herman.

Dodao je da se evaluacija mjere trebala napraviti prije, a ne poslije privremene obustave te poručio da se ovom odlukom diskriminiraju njezini novi potencijalni korisnici.

Tomašević je Hermanu odgovorio da mu matematika “ne stoji”, jer se roditelji za tu mjeru mogu prijaviti tek šest mjeseci nakon rođenja djeteta.

Zastupnik Igor Peternel, u ime kluba Domovinskog pokreta i Zelene liste, ustvrdio je da je demografija jedan od osnovnih problema hrvatskog društva i da si ono ne može dopustiti ukidanje mjere koja, tvrdi, ima rezultat.

“Nakon uvođenja mjere, za treće dijete odlučilo se 28 posto više obitelji”, istaknuo je dodavši da ta mjera “vrednuje ženski rad”, te se začudio da ju i feministkinje okupljene oko platforme Možemo! ne podržavaju.

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec ponovila je da se ne radi o ukidanju mjere, već samo o privremenoj obustavi novih prijava.

“Privremeno obustavljamo prihvat novih korisnika za mjeru za koju ste svi govorili da je treba mijenjati. Na javnu raspravu došlo je više od 50 priloga, i većina ih smatra da mjeru treba mijenjati”, kazala je Dolenec dodavši da se zaustavlja priljev novih korisnika dok se ne napravi evaluacija demografskih učinaka i dok se ne vidi je li trošak mjere razmjeran dobitku.

Skupština je, na prijedlog Kluba zastupnika SDP-a, izglasala da joj Grad Zagreb u roku od 90 dana podnese izvješće o planu mjera i programa unaprjeđenja sustava potpore inkluzivnom obrazovanju te da po potrebi za njegovu realizaciju osiguraju potrebna sredstva u prijedlogu gradskog proračuna za 2022. godinu.

Nezavisni zastupnik Renato Petek u ime kluba je kazao da u vrtićima te osnovnim i srednjim školama ima 15 tisuća djece u okviru obrazovne inkluzije, koja obuhvaća djecu s teškoćama, ali i darovitu djecu.

“Potrebe odgojno-obrazovne inkluzije sve su veće i trebamo ih unaprijediti”, poručio je Petek.