U novoj emisiji na N1 Televiziji, "Tajne svemira", naša Tea Blažević razgovarala je s astrofizičarkom Vernesom Smolčić i astronomom Antom Radonićem.

Najprije su se osvrnuli na svemirski teleskop James Webb. Prvo je govorio Radonić:

“James Webb je sada oko milijun i pol kilometara od našem planeta. On zapravo putuje oko Sunca i na neki nači prati Zemlju, ali Zemlja je uvijek između njega i Sunca, on kruži oko Sunca kao i Zemlja, ali se neće previše približavati Zemlji. On se giba u vrlo nepravilnoj stazi, ali potrebno je svaka tri tjedna napraviti manevar da ga se zadrži u putanji. On mora biti dovoljno udaljen i od Zemlje i od Mjeseca da toplina nebeskih tijela ne bi loše djelovala na njega.

Proteklih dana je ostvaren konačni cilj, da je najvrijedniji instrument, koji će snimati u srednjem području infracrvenog zračenja ohlađen na samo 4 kelvina, to je -267 Celzijevih stupnjeva jer mora biti toliko ohlađen da bi imao svoje djelovanje. Najrizičnije je bilo da se otvori sve što je trebalo i to je sjajno izvršeno. Inženjeri su savršeno obavili svoj posao. Da je jedan dio zatajio, propala bi cijela stvar”, kaže.

Radonić: Možda vidimo kako su izgledale zvijeze kada je svemir bio star samo 200 milijuna godina

U nastavku je govorila Smolčić, najprije je objasnila što radi:

“Kozmos je jedan tim znastvenika koji se sastoji od stotinjak znanstvenika i postoji 20-ak godina i to je kolaboracija u kojoj je svaki dio dima stručan za neki dio opažanja. Naša zajednička misija je saznati kako se galaksije razvijaju kroz kozmičko vrijeme. Otkrili smo više milijuna galaksija, otprilike 11.000 galaksija u radiovalnom području i proučavamo ih da bismo dokučili kako se one razvijaju kroz kozmičko vrijeme”, kaže.

Radonić se vratio ja James Webb teleskop, kaže kako je teško reći hoćemo li vidjeti prve zvijezde, ali da ćemo vidjeti zvijezde i glakasije u najranije doba. “Možda će nam pokazati kako su izgledale zvijezde kada je svemir bio star tek 200 ili 300 milijuna godina”, veli.

“Svemirski teleskop James Webb je uistinu golemo inženjersko remek-djelo i postignuće. To je toliko kompleksan sustav koji je prije i nakon lansiranja trebao toliko djelića sastaviti, sve segmente uštimati da bi se na kraju dobila ova fotografija zvijezde. Ova jedna zvijezda nam ništa ne govori, ali kaže nam da ćemo s James Webbom moći fotografirati najudaljenije dijelove galaksije.

Mi smo godinama čekali da se James Webb lansira i da bismo mogli zaražiti da James Webb posveti neko vrijeme našem području istraživanja da bismo mogli napraviti veliki korak naprijed u istraživanju”, rekla je Smolčić.

Radonić se nadovezao i rekao kako znanstvenici sve više istražuju o povijesti naše galaksije. “Utvrdili su da su najstariji dio naše galaksije zvijezde stare preko 10 milijardi godina. Vi još danas možete po karakteristikama zvijezda vidjeti koje su to male galaksije koje u zahvaćene u našu galaksiju Mliječni put”.

U nastavku su govorili o ubrzanom širenju svemira te o tamnoj tvari i tamnoj energiji.

“Astronom Edwin Hubble je čovek koji je prvi put pokazao da su galaksije ono što su ljudi mislili da su maglice. Zbog njega znamo da postoji više galaksija. Upravo po njemu je svemirski terenski Hubble dobio ime. Zbog toga su ustanovili da se svemir širi, u to ni sam Hubble nije vjerovao, ali sada znamo da postoji ubrzano širenje svemira koje pripsujemo tamnoj energiji”, kaže Radonić, a Smolčić se nadovezuje:

“Širi se, ali isto tako se ubrzano širi i to nam je veliko otkiće koje nam ukazuje na to da uz tamnu materiju postoji i nešto što zovemo tamna energija za što zapravo uopće ne razumijemo što je”, veli.

Smolčić: Još uvijek zapravo ne razumijemo što je tamna energija

No koja je razlika između tamen energije i tamne tvari?

“Zračenje tamne tvari ne možemo opaziti kako bismo mogli zračenje plina, ali možemo vidjeti tamnu tvar kroz njezin gravitacijski utjecaj, kada gledamo brzine zvijezda možemo vidjeti da postoji puno više tvari od one koju vidimo kroz zračenje. Što je to točno, ni dan danas ne znamo, ali možemo je uočiti. Tamna energija je još jedna stvar o kojoj još uvijek puno ne znamo, a za koju vidimo da djeluje spurotno od gravitacije. Gravitacija sve sažima, a tamna energija djeluje tako da se sve širi i to je vjerojatno razlog zašto se svemir ubrzano širi, ali što je tamna energija zapravo, to doista ne znamo”, objašnjava Smolčić.

Radonić je dodao da se svemir nije oduvijek ubrzano širio već da se trebao dogoditi neki prijelomni trenutak kada je širenje prešlo u ubrzano širenje.

“Ako ne znamo što je tamna energija, teško je predvidjeti što će se događati u budućnosti. Ako nešto novo ne saznamo, ispast će da će se svemir toliko raširiti da će se raspuknuti, sve će nestati u jednom još većem prostoru”, kaže astronom. Smolčić se nadovezala kako će James Webb sigurno pomoći s novim saznanjima, ali da ćemo tek vidjeti hoće li otkriti misterije svemira.

Stručnjaci su u nastavku govorili i zašto se rađa sve manje zvijezda:

“To ukazuju mnoga istraživanja zadnjih desetljeća. Da su galaksije nastale otprilike prije 10 milijardi godina. Tada je postojala aktivna faza kada su se zvijezde stvarale vrlo intenzivno, no danas to nije slučaj i ne zna se točno zašto se to događa. Jedan od kanala koji je važan je taj da su prije 10 milijardi godina galaksije imale puno više plina u sebi koji je bio kao gorivo za nastajanje zvjezda i sada je taj plin jednostavno potrošen”, rekla je Smolčić.

Radonić: Svaka galaksija u središtu ima supermasivnu crnu rupu

Radonić je, pak, govorio o supermasivnim crnim rupama…

“Mi vjerujemo da svaka veća galaksija sadrži u središtu supermasivnu crnu rupu. Još ne znamo koja je bila početna interakcija između nečeg što će postati supermasivna crna rupa i galaksija. Još je velika zagonetka taj rani dio i kako je supermasivna crna rupa mogla nastati tako masivna u tako ranom svemiru. Nitko ne može objasniti je li to skupljanje puno manjih crnih rupa ili je materijal bio takav da se mogla stvoriti ta supermasvina crna rupa”, veli

A Smolčić je objasnila može li Zemlju progutati takva jedna:

“Mogla bi kada bi joj Zemlja došla jako blizu, ali nema nikakve opasnosti da se to dogodi. U središtu našeg mliječnog puta nalazi se supermasivna crna rupa koja ima masu od oko 4 milijuna mase Sunca, međutim ona je toliko daleko od Zemlje da nema nikakvih utjecaja na nas”, rekla je. Radonić je dodao i kako je moguće da aktivnost supermasvine crne rupe utječe na to rađa li se više ili manje zvijezda.

Smolčić: Mliječna staza i Andromeda će se frontalno sudariti

U nastavku je Smolčić govorila o sudari Mliječne staze i Andromede koji će se tek dogoditi.

“Podaci sa svemirskog teleskopa Hubble su ukazali na to da će se sudariti Andromeda i Mliječni put. Znalo se da se približavaju, ali nije se znalo hoće li se fronmtalno sudariti ili se mimoići. Prije nekoliko godina otkriveno je da će se frontalno sudariti i izrađeni su prikazi kako će izgledati sudar i što će se dogoditi.

Tu se radi o milijardama godina, to je jako dug proces i tek će se za 4 milijarde godina toliko Andromeda približiti i prožet će se jedna kroz drugu”, rekla je, a Radonić dodaje:

“Malo je vjerojatno da će biti bitno drugačije. To će se događati stotinama milijuna godina. Ali imat ćemo jedan problem s našom zvijezdom, s našim Suncem, za milijardu godina će naše Sunce sijati deset posto jače, teško je reći što će tada biti na Zemlji, za 4 do 5 milijardi godina će se Sunce pretvoriti u Crvenog diva i proširit će se do staze zemlje, tako da će nam to biti puno veći problem nego sudar s Andromedom”, kaže.

Smolčić, pak, predlaže i ime za glakasiju koja će nastati ovim sudarom – Mljekomeda. Dodala je i kako sudaranje dvije spiralne galaksije, što rezultira nastankom jedne crvene eliptične galaksije nije rijetkost u svemiru.

Radonić se u nastavku osvrnuo i na jedno novo otkriće. Naime, pronađen je objekt koji je od nas toliko udaljen da je svjetlost putovala 13,5 milijardi godina. Osim toga, kaže, Hubble je otkrio i najudaljeniju pojedinačnu zvijezdu.

“To je nevjerojatno. Hubble je nadmašio sam sebe, njemu je pomogla priroda. Između tog dalekog objekta i nas nalazi se jedna skupina galaksija, galaktičko jato, to je ogromna masa, a masa zakrivljuje protor i djeluje kao leća i mi smo dobili deformiranu sliku te jedne daleke galaksije i u njoj jedne mrljice za koju smo konstatirali da je najdalja poznata zvijezda. Do nas je svjetlost putovala 12,9 milijardi godina, a to je taj efekt gravitacijske leće koju je predivio još Albert Einstein”, kaže.

Pitanja gledatelja

Naposljetku su Smolčić i Radonić odgovarali na pitanja gledatelja.

“U čemu je Svemir?”

“U ničemu, Svemir je sve. Dosta je intuitivno razmišljati na ovaj način. Mi si ne možemo zamisliti da se nešto širi, a nije u prostoru. Međutim širenje svemira je zapravo sve. Ako nacrtate točkice na balonu i napuhujete ga, one će se udaljavati i otprilike tako zamišljamo da se galaksije udaljavaju jedna od druge. Međutim, u čemu je svemir? Odgovor je stvarno ni u čemu jer je svemir sve, on je prostor i on je vrijeme i on ne postoji nekoj još većoj cjelini. Znamo da je to teško tako postaviti si”, rekla je Smolčić.

“Ako se tako ubrzano širi, hoće li se početi smanjivati poput gumice?”

“Svemir se širi, tako će se jednog dana i galaktička jata razdvojiti. Ljude zbunjuje što se svemir širi, a galaksije se sudaraju. Stvar je što lokalno prevladava gravitacijska sila, ali jata bježe jedna od drugog zbog širenja svemira, ali kako će to u budućnosti izgledati to je teško predvidjeti”, kaže.

“Jesu li muškarci s Marsa, a žene s Venere?”

“Znanstveno gledano, nisu muškarci s Marsa, a žene s Venere, a neznanstveno možda jesu”, reka je Smolčić.

“Što je bilo prije velikog praska?”

“Ne znamo”, rekla je kratko Smolčić, a Radonić se nadovezao: “Nemamo parametre da bismo o tome pričali. U trenutku nastanka nisu vrijedili zakoni fizike. Nemamo nikakvu bazu na osnovi koje bi mogli o tome razmišljati”.

“Zašto svemirske letjelice prebzo slijeću i riskiraju katastrofu? Ne bi li ih se moglo usporiti?”

“Njima treba značajna količina govoriva za bi smanjili brzinu za 150 metara u sekundi koliko je nepohodno da urone u atmosferu, a adalje atmosfera mora raditi usporavanje jer nemate toliko goriva da biste toliko brzinu smanjiti, a da se ne pregrije”, rekao je Radonić.

“Kako smanjiti zagađenje orbite?”

“Postoje principi, ali nema konačnog odgovora, zasad će se raditi samo demonstracije. Prvo će se raditi to da se oni veći saletiti namjero bace na određenom mjestu, ali kako će se riješiti problem nebrojenih malih tijela, to se još ne zna”, kaže Radonić.

Smolčić: Nemojte prestati gledati nebo

Na kraju, Radonić je govorio i o najvećem dosad otkrivenom kometu:

“Radi se zaista o jako velikom kometu, najvećem poznatom. Prošle godine je objavljeno otkriće, a snimljen je još prije 11 godina. Teško je bilo procijeniti koja je njegova jezgra, ali sada su riješili da je njegova jezgra šira od 130 kilometara i zato je tako velik, ali on neće doći bliže nama nego što je orbita Saturna. Moći će se vidjeti samo teleskopima, neće biti sjajniji od Plutona. Nikad neće dolaziti blizu nama”.

Smolčić je na kraju dodala:

“Nemojte prestati gledati nebo. Vjerojatnost je jako mala da smo sami”.