Tko uopće može pokrenuti, tko voditi stegovni postupak protiv sudaca i koje su kazne?

Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin rekao je u nedjelju kako Ivan Turudić ne da ne smije biti glavni državni odvjetnik već ne bi smio biti niti sudac te je pozvao predsjednika Vrhovnog suda i ministra pravosuđa da pokrenu stegovni postupak i zatraže Turudićevo razrješenje. Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je po zakonu ovlašten za pokretanje stegovnih postupaka, u nedjelju je na upit N1 planiraju li poduzeti kakve korake u svjetlu objavljenih poruka odgovorio da će provjeriti navode iz tiska te nakon toga donijeti odluku.

Zbog burnih reakcija naša Ivana Tomić pitala je Državno sudbeno vijeće tko uopće može pokrenuti, a tko voditi stegovni postupak protiv sudaca.

Državno sudbeno vijeće u odgovoru za N1 ističe da upravo oni vode stegovne postupke protiv sudaca, ali samo na zahtjev ovlaštenih podnositelja i u tim slučajevima odlučuje o stegovnoj odgovornosti sudaca.

“Sudionici postupka pred sudom, kao niti Državno sudbeno vijeće po službenoj dužnosti, nisu ovlašteni podnositelji tog zahtjeva”, ističu i dodaju:

“Državno sudbeno vijeće može tek u okviru stegovnog postupka pokrenutog na prijedlog neke od osoba ovlaštenih na pokretanje tog postupka, utvrditi da je sudac odgovoran za počinjeno stegovno djelo te mu za tu povredu izreći odgovarajuću kaznu. Stegovni postupak pokreće se zahtjevom za provođenje stegovnog postupka.”

Prema objašnjenju DVS-a ovlašteni podnositelji zahtjeva su: predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, nadležno sudačko vijeće i ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Za što sudac može odgovarati?

Sudac odgovara za sljedeća stegovna djela, propisana Zakonom o Državnom sudbenom vijeću:

– neuredno obnašanje sudačke dužnosti,

– nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,

– obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću,

– izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti,

– povreda službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,

– nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način,

– nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici

– nepodvrgavanje prosudbi tjelesnih i duševnih svojstava radi ocjene sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti

– povreda propisa o zaštiti osobnih podataka.

Koje su stegovne kazne?

Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:

– ukor,

– novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od jednog do tri mjeseca,

– novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od četiri do šest mjeseci ili

– novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do dvanaest mjeseci

– razrješenje od dužnosti, objašnjavaju iz DSV-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.