U Izvan okvira o optužnicama protiv pilota: “Moguće je da Srbija samo prijeti”

Vijesti 30. svi 202221:21 > 21:52
Izvor: N1

Povjesničari Ivica Miškulin s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu bili su gosti večerašnje emisije Izvan okvira.

Kada se mijenjao kalendar prije dvije godine bilo je javnih i stručnih rasprava, no i dalje dio javnosti smatra da to nije najvažniji datum koji označava hrvatsku državnost. Ima li veću težinu prvo konstituiranje demokratski izabranog višestranačkog Sabora ili dan donošenja deklaracije o samostalnosti i suverenosti Hrvatske?

“Nemoguće je odrediti točan trenutak hrvatske državnosti”

“Izabran je višestranači Sabor, ali nije to ono što se onilježava 30.5. Ovdje je ključ sljedeće – prvo, zamišljeno je da se potvrdi tzv. koncept izvornog hrvatskog suvereniteta. To bi značilo da hrvatski narod u obliku višestranačke demokracije odlučiti u kojem smjeru želi ići. To mu je pravo bilo oduzeto 30.5.1990. kada je u njegovo ime govorila revolucionarna partija. Po tome je revolucionaran 30.5., pisanje drugačije političke povijesti. Od tog datuma na ovim prostorima možete slobodno birati”, kazao je Miškulin.

VEZANE VIJESTI

“Nemoguće je odrediti točan trenutak hrvatske državnosti u 90-im godinama jer se radi o etapnom procesu. Povratkom Dana državnosti 30. svibnja zapravo je državnim blagdanom označen početak kretanja Hrvatske prema toj državnosti”, dodao je Miškulin.

“Hrvatska nije ni 30.5. postala samostalna država”

Klasić je naveo da ne postoji jedan datum za koji možemo reći da označava početak državnosti.

“30.5. je važan događaj u hrvatskoj demokraciji, u povijesti, ali nije označio početak državnosti. Hrvatska je bila država po Ustavu i prije toga. Nije bila samostalna, ali nije ni 30.5. postala samostalna država. Još par mjeseci kasnije će jedan državljanin Hrvatske i član HDZ-a postati član Predsjedništva druge države, a godinu klasnije će isti taj čovjek, Stipe Mesić, će postati predjednik druge države, odnosno Jugoslavije”, pojasnio je Klasić.

Kaže da se sve to moglo lako izbjeći konsenzusom. “Da je Tuđman okupio Budišu, Račana, Vladu Gotovca, i da je rekao da se konsenzusom dogovore. Postoji niz drugih događaja i praznika koji se obilježavaju na datum kada se nisu dogodili.”

Miškulin ističe da kad je Hrvatska pokušala izaći iz komunističke Jugoslavije suočila se s ratom i zabranom konzumacije državnosti.

“Morali bi prvom izbornom demorkatskom pobjedniku na ovoim prostorima pravo i na njegov neki mali trijumf. Imamo pojavu prve demokratske vlasti na ovim prostorima. Ako to nije dovoljno za drastičan trenutak koji bi donio status državnog blagdana…”

“HDZ ima pravo i ponositi se i likovati”

Po tom pitanju nema konsenzusa ljevice i desnice.

“HDZ ima pravo i ponositi se i likovati i osjećati se trijumfalistički jer nakon 45 godina je pobijedio jednu stranku koja je bila neprikosnovena i to je pravo svakog pobjednika. Meni se čini da se ljudi na ovim prostorima ne znaju ponašati baš pobjednički gledajući dugoročno i strateški. Većina opozicijskih stranaka su u tome vidjeli trijumfalizam da je to bilo isticanje vlastite zasluge i premoći”, istaknuo je Klasić.

Miškulin se osvrnuo na Klasićev prijedlog o konsenzusu, navodeći da to nije bilo moguće.

“U samoj odluci Tuđman poziva da se uspostavi jedan svehrvatski Dan državnosti. On je izborni pobjednik koji ima na to pravo”, naveo je Miškulin.

Ivica Miškulin
N1

“Ljudi gledaju kad taj datum pada da odu na more”

Građani su pomalo zbunjeni pa neki ni ne znaju da se danas obilježava Dan državnosti.

“Veći je problem ovo što smo danas vidjeli – ljudi su gledali kad taj datum pada da bi spojili i otišli na more i što nemate proslava, nemate taj osjećaj čak niti u samom Zagrebu”, navodi Klasić.

Osvrnuli su se i na izjavu Petera Galbraitha, bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj, uoči Dana državnosti koji smatra da je međunarodna zajednica devedesetih imala krivi pristup, jer je bila usredotočena na održavanje Jugoslavije umjesto na sprječavanje rata.

“Lako nam je biti general poslije bitke i reći da se moglo pretpostaviti da će doći do rata. Netko je možda mogao, netko očito nije mogao pretpostaviti. Je li Amerika pogriješila, je li Zapad pogriješio – mislim da tu nema spora”, rekao je Klasić.

“Zapad se može kriviti za grijeh propusta”

“Ne treba ulaziti u to je li Amerika tada štitila Jugoslaviju. Naravno, Jugoslavija je subjekt, nije problem što ju je štitla. Problem je što onog trenutka kada počinje agresivna Miloševićeva politika, u tom trenutku je trebalo shvatiti da JNA nije ravnopravna s drugima u državi”, dodao je.

Miškulin ističe da se Zapad može kriviti za “grijeh propusta” jer su bili dobro informirani.

“SAD strateški griješi jer smatra da će svaki raspad ’90. i ’91. Jugoslavije potencijalno može dovesti do mnogo težih nevolja u Sovjetskom savezu. To je značilo prešutnu varijantu činjenice da Milošević ima više-manje otvorene ruke”, dodao je Miškulin.

“Tuđman je do kraja ostao uvjereni antifašist”

Hrvatska ima 14 službenih državnih praznika, njih osam su, vjerski blagdani, dva su međunarodna – Prvi svibnja i Nova godina ..Jedan od najznačajnijih nacionalnih praznika – Dan antifašističke borbe slavimo 22. lipnja. Tuđman je uvrstio taj datum. U svibnju je bio i Dan Europe/Dan pobjede nad fašizmom. Ne čini se da su antifašističke obljetnice jako važne u Hrvatskoj, za razliku od nekih drugih zemalja obilježavaju se jako skromno. Koliko je važno isticati da je Hrvatska bila uz rame saveznika koji su pobijedili nasilje fašizma i nacizma u Drugom svjetskom ratu?

“Tuđman je znao da je Hrvatska bila na pravoj strani rata. Mi danas živimo 70-80 godina nakon svih tih događaja i naravno da tome moramo pristupiti kritički, ali treba reći da je u tom trenutku na ovim prostorima bio najveći, najbolje organiziran pokret otpora, antifašistički pokret otpora u Europi. To je zanimljiv fenomen i tome bismo trebali posvetiti pažnju”, smatra Klasić.

“Mislim da je do kraja ostao uvjereni antifašist”, dodao je.

Hrvoje Klasić
N1

Miškulin pak navodi da postoji jedna delikatna stvar kad je riječ o antifašizmu. “Kontroverzna strana antifašističke pobjede na ovim prostorima je što to čini režim koji je u nekim aspektima jednako nemilosrdan progonitelj ljudskih prava.”

“Ako ime trga dijeli ljude, možda treba razmisliti”

Puno reakcija je izazvala inicijativa predsjednika zagrebačkog SDP-a Viktora Gotovca koja je sada i formalno uvrštena u proceduru, da se vrati ime Trg maršala Tita. SDP-ovi koalicijski partneri iz Možemo! nisu baš oduševljeni. Gotovac smatra da Tito mora imati trg jer je doveo Hrvate na pobjedničku stranu.

“Mislim da u ovom trenutku treba biti svjestan i raditi društvene kompromise. Ako imenovanje trga dijeli tolike ljude, možda bi u ovom trenutku trebalo razmisliti. Treba govoriti o Titu, pisati, proučavati, ali možda trebamo izbjegavati teme koje baš toliko polariziraju”, smatra Klasić.

O Titu: “Nema takvima mjesta u društvu”

Dodaje da bi to u ovom trenutku bio nepotreban čin koji bi nepotrebno podijelio društvo.

“Malo sam žalostan što je drug Tito postao jedna kovanica u međusobnom nadmurdivanju koalicijskih partnera u Zagrebu. Očito je da SDP želi povratiti nešto izgubljeno. Smatram da nitko tko je bio na čelu nedemokratskog režima ne može dobiti neku vrstu simobla, ulicu ili nešto; i netko tko je odgovoran za masovna kršenja ljudskih prava”, kazao je Miškulin.

VEZANE VIJESTI

“Nema takvima mjesta u društvu”, dodao je.

“Meni ovo zvuči kao kad Vučić, kad iz Srbije ne znaju što će pa se vrate na Oluju i Jasenovac, to je nekako homogenizirajuće za biračko tijelo. Dosta je više toga, dosta je da se političari pozivaju na prošlost kad ne znaju što će”, naveo je Klasić.

O optužnicama: “Moguće da Srbija samo prijeti”

Niz je reakcija na optužnice srbijanskog tužiteljstva protiv četvorice hrvatskih pilota zbog, kako se navodi, granatiranja izbjegličke kolone nakon oslobodilačke akcije Oluja, dok se ona nalazila na teritoriju BiH.

“Haag ne smatram završnim pečatom na događanja 90-ih. Stvar je jasna: ako Srbija proslijedi optužnice, one postaju automatizmom primjenom zakona ništavne. Ako postoje relevantne indicije ili dokazi da je nešto postojalo, onda to treba istražiti i počinitelje kazniti i to je jedini ispravni stav. Zanimljivo je da se užasno mnogo o tome priča, a nismo vidjeli nijednu riječ na optužnici. Moguće da Srbija samo prijeti”, istaknuo je Miškulin.

“Ono što je izostalo, kao građanin bi volio da je netko rekao da mu je žao ako su doista poginuli civili, ako su poginula djeca. Ako imamo ovaj zakon o ništavnost – a imamo – onda se nema o čemu pričati”, dodao je Klasić.

Naglasio je da se čuju kontradiktorne informacije, a da nemamo ništa konkretno.

“Treba se time pozabaviti i mi bismo to trebali napraviti da pokažemo i Srbiji i Europi da nemamo nikakvih problema da sankcioniramo ako se zločin dogodio”, dodao je Klasić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.