Više od 10.0000 ljudi prosvjednim maršom kroz centar Zagreba proslavilo je 8. mart i feminističku borbu koja desetljećima zove na otpor i na ulice, priopćili su iz Faktiva.

I ove godine marširalo se za besplatan i dostupan pobačaj. Članice fAKTIVa istaknule su da pravo na izbor ne znači i pravo na pobačaj dokle god su cijene pobačaja takve da je jedini stvarni izbor pred ženama platiti pobačaj ili platiti režije. A dok u bolnicama vlada priziv savjesti, upozoravaju, ulicama i domovima vlada nasilje. “Feminizam su žene koje hrabro pričaju o nasilju u školama i kabinetima, u bolnicama i ginekološkim ordinacijama, u sudnicama i na šalterima ove zemlje, na ulicama i u četiri zida”, kazale su i poručile da nema druge nego borbu nastaviti i borbe povezivati – feminizam znači radnike i radnice sindikalno povezivati i organizirati, umjesto dijeliti na strane i domaće.

“Nijedna radnica nije i neće biti strana – možda ne govore naš jezik, ali jezik izrabljivanja svima je poznat”, rečeno je na Zrinjevcu.

“Svjesne smo da same ne možemo ništa, a da kratkoročno možemo malo. Znamo da je odgovor u zajedništvu. Feminizam gradimo zajedno, feminizam smo sve mi – i gotovo!”

U organizaciji Udruge Domine, u Splitu je u petak popodne održan 'Marš za Dan žena - Ni sama! Ni kriva! Ni druga!', okupio je više stotina ljudi koji su isticali zahtjeve za poštivanje i zaštitu ženskih prava.

Brojne su žene, ali i muškarci nosili transparente na kojima je među ostalim pisalo Bez straha, bez kompromisa, Prestanite kriviti žene, Hoćemo sve i hoćemo sad, Uvijek ponosne, nikad ponizne, Moj glas za mir, Feminizam i gotovo, te brojne druge.

Na Trgu Gaje Bulata, ispred zgrade HNK, okupilo se po procjeni organizatora petstotinjak sudionika, koji su slavili žene, žensku solidarnost i podršku. Marš je tradicionalno krenuo nakon uvodnog programa i to kroz Marmontovu, preko Rive, Podruma i Peristila, kroz Krešimirovu ulicu do Pjace, gdje je završio prigodnim obraćanjem donositeljima političkih odluka i isticanjem zahtjeva za poštivanje i zaštitu prava žena.

"Žene su svakodnevno izložene strukturnom nasilju. Na ulici, na radnom mjestu, u svom domu, kroz sustav koji bi im trebao omogućiti efikasnu pomoć i podršku, ali ih zlostavlja dugotrajnim postupcima i zanemarivanjem činjenice da su žene i djeca izravne žrtve rodno uvjetovanog nasilja", kazala je izvršna koordinatorica Domina Mirjana Kučer.

Rekla je da ovogodišnja njihova poruka nosi poruku ženske solidarnosti, otpora strukturnom nasilju, a to je i njihov odgovor na predstojeće izbore nacionalne i za europski parlament gdje žene ne nalaze svoje mjesto u prostorima političke moći na način na koji bi trebali.

Ove godine se navršava dvadeset godina od kada su članice udruge Domine prvi put na Rivi i u Marmontovoj ulici obilježile Dan žena dijeljenjem letaka koji su pozivale na slavljenje 8. ožujka, Međunarodnog dana žena.

U Osijeku, kao i u brojnim drugim hrvatskim gradovima, povodom Međunarodnog dana žena marširalo se u petak navečer pod geslom 'Žena s glasom', od središnjeg Trga Ante Starčevića do Parka Kralja Držislava gdje su kod Školjke pročitani zahtjevi upućeni državnim institucijama.

Ovogodišnji drugi po redu 'marš' organizirala je inicijativa Noćni marš Osijek u kojoj je sudjelovao i osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava čija je izvršna direktorica Natalija Havelka podsjetila kako se ove godine u Hrvatskoj održavaju troji izbori te su na taj način željele osvijestiti žene da izađu na njih i glasaju "za pravu opciju" jer jedino tako mogu mijenjati javne politike za poboljšanje svojih ženskih ljudskih prava.

Iako su se žene prije više od 70 godina izborile za pravo glasa i danas svjedočimo neravnopravnosti spolova i danas su ugrožena ženska ljudska prava, upozorila je Havelka napominjući kako upravo iz tog razloga izražavaju svoje zahtjeve koje će uputiti državi.

Prema njezinim riječima država je ta koja treba štititi ženska ljudska prava.

Zahtjeve smo formirali u nekoliko grupa - rodno uvjetovano nasilje, zahtjevi koji se odnose na rad i zapošljavanje, medije, reproduktivna prava i obrazovanje, podsjetila je Havelka dodajući da su razlike među muškarcima i ženama vidljive u svim područjima.

Posebno je istaknula rodno uvjetovano nasilje navodeći aktualni primjer slučaja silovanja pacijentice u osječkoj bolnici.

S marša ćemo Vladi uputiti zahtjev i zatražiti hitnu izmjenu Zakona o liječništvu i uvođenje odredbe da se liječnika nad kojim se vodi kazneni postupak protiv kaznenog djela protiv spolne slobode udalji s mjesta rada dok traje taj postupak, kazala je Havelka naglašavajući kako država treba donijeti sveobuhvatnu politiku borbe protiv nasilja u obitelji koja je istekla 2022 godine i još uvijek nije donesena.

Mirna Šostarko, iz inicijative Noćni marš Osijek tvrdi da se ženin glas u današnjem društvu konstantno pokušava utišati, sve više je problema što se tiče rodne ravnopravnosti i ženskih prava i to ne samo na nacionalnoj razini već i lokalno u gradu Osijeku.

Želimo poručiti ženama da izađu van na ulice, da dignu glas i da se njihov on čuje. Želimo na ovaj način motivirati žene da izađu na izbore i reći im da donesu informiranu odluku o tome za koga će glasati, da. malo bolje promotre kakve nam se opcije nude i tko nudi solucije za poboljšanje ženskih prava, poručila je Šostarko.

Stvari se, kaže, jako sporo mijenjaju i transparenti i poruke koje su imale prije tri godine i dalje su zapravo aktualne.

Ali ne stajemo na maršu, plan nam je napraviti cijelu kampanju gdje ćemo stupiti u kontakt sa svim vodećim strankama u RH i pokušati informirati žene što bolje o svemu što se događa, naglasila je.

Organizatori navode kako je na prošlogodišnjem Noćnom maršu u Osijeku bilo okupljeno 500-tinjak Osječanka i Osječana a da je ove godine okupljeno znatno više.

Uz „Zle bubnjare“, zviždaljke i brojne transparente povorka je krenula s Trga Ante Starčevića te zatim Kapucinskom ulicom, Ulicom Europske avenije došla do Parka Kralja Držislava kod Školjke gdje su pročitani zahtjevi inicijative koji će biti upućeni Vladi.

Noćni marš za Osmi mart" pod geslom Slobodne budite održan je u petak navečer u središtu Rijeke u organizaciji Inicijativa Građanke i građani Rijeke, Studentskog centra i udruga LORI, PaRiter i SOS Rijeka.

Prosvjedna povorka duga dvjestotinjak metara, predvođena velikim transparentom s natpisom "Nećemo pokleknuti" i bubnjaricama, kretala se od platoa ispred hotela Continental, preko Korza do Jadranskog trga, gdje je održan prigodni program.

Sudionice su prošle tom trasom zviždeći i noseći transparente s tekstovima poput "Nećemo prisilno rađati radnu snagu kapitalizmu", "Dosta uskrate zdravstvene skrbi", "Moj mozak odbija povratak u srednji vijek", ili "Oni kleče, ja marširam".

Kako su organizatorice navele, prosvjedna povorka je iskaz nezadovoljstva stanjem ženskih prava u Hrvatskoj i rodne neravnopravnosti koja opstaje u društvu. Ona se očituje kroz nejednaku distribuciju moći, nejednake uvjete rada i preopterećenost žena kućanskim i emotivnim radom, kroz normative, vrijednosti i očekivanja, ističu organizatorice.

Uime organizatorica proglas je na Jadranskom trgu pročitala Ana Ajduković. Istaknula je da retradicionalizacija društva prijeti oduzimanjem stečenih ženskih prava. "Moramo pokazati da smo spremne braniti se", naglasila je. "Nameću nam norme i očekivanja. Očekuju da smo svemoćne, da obavljamo sve vrste poslova, a smatraju da smo u isto vrijeme drugotne, nemoćne i histerične, ako se borimo za sebe", rekla je.

Među ostalim govornicama nastupila je i potpredsjednica Vijeća romske nacionalne zajednice Grada Rijeke Rafaella Redžepi koja je upozorila na posebno težak položaj romskih žena. Ustvrdila je da su, uz loše životne uvjete i zahtjeve da se samo skrbe o potrebama cijele obitelji i doma, nedovoljno educirane o svojim reproduktivnim pravima. Bilo bi važno osigurati višu razinu edukacije tih žena, navela je.

Luiza Bouharaoua, književnica i prevoditeljica, u Dnevniku N1 televizije razgovarala je s našom Ivanom Tomić o noćnom maršu i sloganu "Feminizam i gotovo".

"Mi se vraćamo korijenima jer ove i svake godine slavimo desetljeća ženske borbe i zato što je feminizam ideja koja nudi odgovore na probleme koje muče žene danas. I dalje se nalazimo u situaciji u kojoj smo izlažene nasilju, u zdrvavstvenom sustavu, ekonomskom nasilju na radnom mjestu i ogromnoj količini nasilja u vlastitom domu, što vidimo i po broju femicida i po tome što pojam femicid ulazi u zakon", kazala je Bouharaoua dodajući da su žene opet u situaciji da moraju braniti temeljna prava.

Govoreći o zakonima u Hrvatskoj, navodi da "imamo zakone koji su dobri, a koji se ne provode, a imamo i katastrfoalnih zakona poput zakona o radu".

Budući da smo u izbornoj godini, Bouharaoua je istaknula i na što bi birači trebali obratiti pažnju kad budu išli glasovati.

"Birači bi trebali obratiti pažnju na samo jednu važnu stvar - na onu političku opciju koja napokon preuzima odgovornost za živote građana i građanki u Hrvatskoj, koja je voljna preuzeti odgovornost za to da imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, i koja je voljna preuzeti odgovornost da budu zaštićeni od nasilja", poručila je ona.

Na okupljanje stigli i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i njegova zamjenica Danijela Dolenec.