“Brojke su nažalost neumoljive. Svaka treća žena u Europskoj uniji doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, a nasilje se događa u svim državama članicama. U Hrvatskoj u usporedbi s prijašnjim godinama povećao se broj prijavljenih kaznenih djela, a smanjio se broj prekršajnih, na što upozorava i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova”, ističu u udruzi B.a.B.e.

Dodaju i kako se nasilje ne prijavljuje kada se dogodi prvi put, dakle u početnoj fazi, nego onda kada žrtvama postane neizdrživo. Dakle, prijavljuju se djela teških oblika nasilja. U takvom kontekstu i najmanja greška unutar sustava može dovesti do najtragičnijih posljedica i to možemo vidjeti u posljednje vrijeme, ističu.

“Nažalost, u našem neposrednom radu sa žrtvama svjedočimo brutalizaciji nasilja nad ženama, a u porastu su slučajevi femicida – ubojstava žena. Prema podacima našeg savjetovališta broj žena koji nam se obraća radi nasilja porastao je za čak 25 posto”, stoji u odgovoru udruge B.a.B.e Hini.

U porastu online nasilje

Naglašavaju i kako je nasilje nad ženama rašireno u svim zemljama Europe, a posebice je u porastu online nasilje. Svaka druga mlada žena pretrpjela je online nasilje, a upozorenje o porastu online nasilja uputio je i visoki predstavnik i potpredsjednik Europske komisije Josep Borell ususret obilježavanju današnjeg Međunarodnog dana.

“Temeljni uzrok rodno uvjetovanog nasilja prema ženama, koji je i dalje prevladavajući, jest pogrešna percepcija mnogih muškaraca koje ženu shvaćaju kao objekt i predmet vlasništva. Na političkoj razini vidimo nedvosmislene poruke osude nasilja, međutim u individualnim slučajevima i životnim situacijama i dalje svjedočimo razumijevanju za nasilničko ponašanje”, ističu u udruzi.

Naglašavaju i kako su pitanja koja se postavljaju kako bi se objasnilo nasilje ili primjerice ubojstvo žene od strane partnera, gotovo uvijek usmjerena na propitivanje ponašanja žrtve i traženje opravdanja za postupke nasilnika.

“Ono što je još važnije i duboko zabrinjavajuće jest nerazumijevanje nasilja prema ženama među stručnjacima i dužnosnicima unutar sustava prevencije i suzbijanja nasilja od kojih očekujemo zaštitu žrtve i donošenje pravde. U tom pogledu moramo užurbano i snažno raditi na sustavnoj edukaciji i raspravi o predrasudama koje dovode do toleriranja nasilja u društvu”, poruka je udruge B.a.B.e.

No, ističu i kako i tu vide pozitivna nastojanja koja se u nadolazećem periodu, kako naglašavaju, trebaju pretočiti u konkretno djelovanje.S druge strane, pak, ističu i podatke koji govore o povećanom broju prijava nasilja i većem pružanju podrške.

“Od početka godine pružili smo podršku i savjetovanje za 1545 korisnica. Bilježimo značajan porast broja prijava online nasilja, osobito putem naše platforme NEON – Ne online nasilju koje je upravo doseglo brojku od stotinu prijava od početka rada. Općenito, ono što smo primijetili u radu s korisnicima/cama je porast anksioznosti, depresije i različitih drugih psihičkih poremećaja koji su uvjetovani neizvjesnošću u kojoj se živi posljednjih godina, te smatramo da je u određenim slučajevima i to okidač za nasilje”.

Uz to, važno je istaknuti i kako je u sigurna kuća udruge B.a.B.e. od početka godine pružila privremeno sklonište i podršku za ukupno 48 osoba, odnosno 19 žena i 29 djece.

Udruga B.a.B.e prokomentirala je i najavu ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice koji je još početkom rujna na sastanku s udrugama civilnog društva koja se bave borbom protiv nasilja nad ženama najavio niz izmjena više zakona. Iz udruge B.a.B.e ističu kako je nužno donijeti izmjene i dopune koje će utjecati na jačanje položaja žrtve prilikom donošenja mjera opreza i određivanja istražnog zatvora, što se događa u fazi nakon prijave nasilja. U tom smislu, poručuju, mora se promijeniti postupak procjene rizika za žrtvu i nedvosmisleno osigurati da se glas žrtve sluša i uvažava.

Zaustaviti preblago kažnjavanje počinitelja

“Preblago kažnjavanje počinitelja nasilja moramo zaustaviti uvođenjem smjernica i procedura radi ujednačavanja sudske prakse, kao i obveznim godišnjim edukacijama. Također moramo pojasniti zakonsku definiciju kaznenog djela nasilja u obitelji kako bismo konačno dobili jasno razgraničenje kaznenog djela i prekršaja u praksi, obzirom da se radi o kontinuiranom problemu”, ističu.

Dodaju i kako udruga B.a.B.e., putem predstavnice unutar radne skupine za izmjene cijelog seta zakona koji bi trebao poboljšati položaj i zaštitu žrtava, predano surađuje s Ministarstvom pravosuđa i uprave, a na drugim pitanjima i s Ministarstvom socijalne politike te nizom drugih institucija.

Posebno ističu problem online nasilja prema ženama, ali i aktivnosti na projektu SURF and SOUND koji su lani pokrenuli u suradni s Agencijom za elektroničke medije.

Pored dosadašnjih partnera, Agencije za elektroničke medije, u projektnom konzorciju će se pridružiti Ravnateljstvo policije i Pravosudna akademija što će, ocjenjuje voditelj projekta SURF and SOUND Dean Šarčević, omogućiti da se još snažnije nastavi s aktivnostima jačanja kapaciteta cjelokupnog sustava za suzbijanje i prevenciju online nasilja prema ženama.

“Cilj nam ostaje isti – eliminacija rodno uvjetovanog online nasilja te da Republika Hrvatska postane primjer dobre prakse u Europi”, zaključuje.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama službeno se obilježava od 1999. u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo.

Sestre Patria Mercedes, Maria Argentina Minerva, Antonia Maria Teresa i Belgica Adela “Dede” rođene su u Dominikanskoj Republici. Pod imenom Las Mariposas” (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale su simbolom otpora diktatorskom režimu Trujilla. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta zajedno sa svojim muževima. Dana 25. studenog, 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija dok su se vraćale iz posjeta zatvoru u kojima su bili njihovi supruzi.