Sutra je važan sastanak predstavnika Vlade s predstavnicima veledrogerija. Na njemu će biti i ministar financija Zdravko Marić, koji bi trebao odgovoriti koliko novca se može izdvojiti da se ne prekine opskrba bolnica lijekovima. Proračun je ionako prenapregnut. 32 milijarde kuna do sada nas je koštala borba s koronavirusom, a veledrogerije se boje da ne završe kao Agrokor.
Sastanak s veledrogerijama – drugi pokušaj. Ovog puta dolazi i Zdravko Marić što je njima pak dobar znak. Kažu – dug od 6,5 milijardi kuna je nadrealan.
“Teško je funkcionirati s tako visokim iznosom duga. Mi to više podnijeti ne možemo. Mi se bojimo da naši dobavljači i kreditne institucije izgube povjerenje u nas i da se dogodi najgori scenarij, a to je scenarij Agrokora”, kaže Diana Percač iz HUP-ove Koordinacija veledrogerija
Četiri najveće veledrogerije imaju preko dvije tisuće zaposlenih. Svakog mjeseca stvara se 450 milijuna kuna novog duga pa se boje da će i njihovi dobavljači aktivirati sredstva osiguranja plaćanja.
“Mislim postoje dobavljači koji su prodali svoja potraživanaj faktoring kućama. Znači mi više ne možemo razgovarati ni s faktoring kućama. Što će faktoring kuće poduzeti ja ne znam. Da li će to biti sutra prisilna naplata, prekosutra ili za mjesec dana…”, kazala je Diana Percač.
Ministar Beroš za N1 poručuje da će se u skladu s mogućnostima državnog proračuna odrediti dinamika osiguranja financijskih sredstava za transfer prema bolnicama i ljekarnama kako bi one mogle plaćati dospjele obveze.
PROČITAJTE JOŠ
“Istodobno će predstavnici dvaju ministarstava, zajedno s predstavnicima HZZO-a, razgovarati o daljnjim aktivnostima na usklađivanju politike nabavke lijekova za bolnice i ljekarne u javnozdravstvenom sustavu u okvirima financijskih sredstava predviđenih u godišnjim zdravstvenim proračunima. Analize koje razmatraju u Ministarstvu zdravstva ukazuju na potrebu da HZZO kao središnje mjesto financiranja zdravstvenih usluga, te HALMED kao regulator tržišta lijekova trebaju stalno pronalaziti optimalna rješenja u uvrštavanju lijekova na liste zdravstvenog osiguranja sa sredstvima zdravstvenog proračuna”, dodao je Vili Beroš.
Jedini koji bi u cijeloj priči mogli ispaštati su pacijenti. Bolnice se zasad koliko toliko uspijevaju krpati s postojećim količinama lijekova. Iako je Andrej Plenković naložio Berošu i Mariću da pročešljaju sustav, veledrogerije ne vide odgovornost u ravnateljima bolnica.
“Pazite, da mi imamo situaciju gdje imamo četiri do pet bolnica koje ne posluju na taj način onda bi mogli reći da imamo problem s bolnicama, s menadžementom u bolnicama itd. Ali činjenica je da 64 od 65 bolnica ne mogu plaćati u zakonskim rokovima govori da nešto nije u redu sa sustavom. Treba sustav mijenjati”, kazao je Tomislav Kulić iz Udruženja veledrogerija pri HGK.
PROČITAJTE JOŠ
Veledrogerije od Marića i Beroša traže isplatu 3,5 milijarde kuna u travnju i jasan plan otplate ostatka duga. Sanaciju duga vide u tri koraka.
“Pod broj jedan podmiriti dospjele obveze, pod broj dva osigurati značajno veća sredstva u proračun za zdravstvo i pod broj tri što prije poduzeti reformske korake”, rekao je Tomislav Kulić.
Odbacuju navode da previše naplaćuju lijekove, ali i napominju da ne ucjenjuju vladu na što je aludirao premijer.
“Vjerujem da unutar ovakvog, u principu vrlo jednostavnog dužničko – vjerovničkog odnosa, takva retorika nije primjerena. (Neki bi rekli da se ponašate kao kartel?) Ne, nema nijednog elementa ponašanja kao kartel. To vidite da se svaka veledrogerija ponaša u skladu sa svojim poslovnim odlukama i vrlo smo osviješteni po tom pitanju”, kaže Tomislav Kulić.
“Šest i pol milijardi kuna vam je pola proračuna grada Zagreba, to su tri Pelješka mosta, to su ogromni novci, to mi jednostavno više nismo u mogućnosti izdržati”, rekla je Diana Percač.
A svi oni samo žele biti profitabilni. U skladu s tim očekivano je da im se plati ono što su isporučili.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!