Za prehranu djece koja su u riziku od siromaštva država je putem europskih fondova osigurala 22 milijuna kuna, no problem prehrane naše djece puno je dalekosežniji.

Imamo škole koje nemaju kuhinje, za srednjoškolce nitko ne mari, a topli obrok dobit će tek sretnici. I dok humanitarci godinama upozoravaju na ovaj problem, jedino u čemu smo uspjeli je doći do europskog vrha po pretilosti djece, a svaki treći hrvatski tinejdžer ima problema s debljinom.

Tek unatrag nekoliko godina hrvatsko se društvo osvijestilo da u školama imamo djecu koja su gladna. Svjedoči o tome i ravnatelj zagrebačke Osnovne škole Trnsko Josip Petrović.

“Jedan dječak je jedno vrijeme izbivao iz škole jer je imao strašne bolove u trbuhu, shvatili smo da je čak jeo u kvartu bobice pa smo shvatili da dijete nema dovoljno zdrave hrane pa smo ga uključivali u našu kuhinju pod gratis u peridima kada je trebalo za topli obrok”, kaže ravnatelj Petrović.

Zagreb je u povoljnijem položaju od ostatka zemlje, osvijestila je to 2014. i humanitarka Sanja Bijonda.

“Nije nikako funkiconiralo jer se nisu detektirali problemi u školama, nas je potaknuo napis da djeca kradu jedni drugima obroke pa smo krenule u akciju, dobile dobru medijsku podršku, mi kao udruga smo kroz privatne donacije uspjeli organizirati oko milijun obroka”, rekla je Bijonda iz Udruge Portal dobrote.

Zbog pritiska medija od 2015. do danas država kroz europske fondove osigurava prehranu siromašnoj djeci. Za ovu školsku godinu osigurano je 22,5 milijuna kuna za više od 22.000 djece.

“Za moju Bjelovarsko-bilogorsku županiju to znači da će 969 učenika slabijeg imovinskog stanja dobiti besplatni topli obrok u 21 osnovnoj školi”, rekao je župan Marko Marušić.

OS Ivan Meštrović u Zagrebu – primjer za druge

U kuhinji Osnovne škole Ivan Meštrović u Zagrebu u tijeku su posljednje pripreme za još jednu školsku godinu. Oni su primjer kako bi kvalitetna i zdrava prehrana trebala biti organizirana.

“Škola priprema djeci užinu, doručak i ručak, s time da se ručak transportira u još 12 škola grada Zagreba, ovdje je poseban pogon i otprilike 2000 ručkova dnevno izlazi iz škole”, kaže ravnatelj Milivoj Magerl.

I to po prosječnoj cijeni od devet kuna za obrok. No što dalje od urbanih sredina, stanje je sve lošije. Hrvatski klinci u europskom su vrhu po debljini, problema s pretilošću ima svako treće dijete.

“Debljina u Hrvatskoj jest socioekonomski uvjetovana i to nam pokazuju istraživanja, znamo da u ruralnim krajevima imamo više problema nego u urbanima, u Zagrebu je recimo taj problem najmanje izražen”, rekla je Helena Križan iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a.

Za inicijativu da se svim učenicima osnovnih i srednjih škola osigura topli obrok ministar Josip Aladrović kaže: “Definitivno ju podržavamo, ali moramo biti svjesni da je to veliki teret za program ESF+. Jedan dio sredstava ćemo sigurno izdvojiti”.

Do tada će srednjoškolci biti prepušteni sami sebi, a kuhani ručak će jesti osnovnoškolci koji imaju sreće da idu u školu koja ima kuhinju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.