Čuveni kirurg tvrdi da većina bolesti dolazi od 3 loše navike: "Ljudi u 50-ima čine iste pogreške"

Neprijatelji zdravlja

"Većina bolesti je cijena za lijenost, prejedanje i neznanje", govorio je Amosov. Time je želio naglasiti da čovjek vrlo često sam, postupno, narušava vlastito zdravlje.

Prema njegovim riječima, tri ključna neprijatelja zdravlja su pretjerivanje u hrani i nezdravim navikama, nedostatak fizičke aktivnosti i zanemarivanje osnovnih principa zdravog života, prenosi Slobodna Dalmacija Stil.

"Ljudi očekuju da ih medicina izliječi, a istodobno svakodnevno rade protiv svog organizma", isticao je.

Iako su njegove tvrdnje mnogima zvučale oštro, i danas ih mnogi liječnici potvrđuju, jer zdravstveni problemi se ne pojavljuju naglo, već su rezultat godina načina života.

U mlađoj dobi organizam često uspijeva "pokrivati" loše životne navike i održavati privid ravnoteže. Netko može biti pod konstantnim stresom, spavati nekoliko sati, hraniti se brzom i nezdravom hranom, ne baviti se tjelesnom aktivnošću, uz sve to tijelo i osoba može funkcionirati relativno normalno.

Nakon pedesete godine tijelo više nema isti kapacitet oporavka kao ranije. Energija se sporije vraća, regeneracija je slabija, a svakodnevna opterećenja postaju osjetno teža za podnijeti. U tom razdoblju češće se javljaju povišen krvni tlak, bolovi u zglobovima, višak kilograma, dijabetes, srčane tegobe, kronični umor i nesanica.

Iako se ti simptomi često tumače kao dio "normalnog starenja", stručnjaci naglašavaju da se velik dio zdravstvenih poteškoća zapravo razvija postupno, kao posljedica dugogodišnjih životnih navika.

Odsutnost fizičke aktivnosti tiho je uništavanje organizma

Jedna od najvećih pogrešaka suvremenog čovjeka gotovo je potpuna odsutnost fizičke aktivnosti. Sve više ljudi svakodnevno sjedi, vozi se automobilom, radi za računalom i provodi sate ispred televizora, dok se tijelo pritom sve manje koristi.

Kada se tijelo ne kreće dovoljno, ono postupno slabi, mišići gube snagu, cirkulacija se usporava, a organizam postaje osjetljiviji i podložniji bolestima. Upravo zato je Amosov smatrao da je tjelesna aktivnost temelj zdravlja i ključ dugoročnog očuvanja organizma.

"Vježbanje nije dodatak životu, ono je uvjet života", govorio je.

Posebno je naglašavao i važnost dosljednosti. Nije vjerovao u povremene napore ni kratkotrajnu motivaciju, već u svakodnevno kretanje, makar i u trajanju od dvadesetak minuta.

Loša prehrana

Druga velika pogreška koju je često kritizirao odnosi se na način na koji ljudi pristupaju hrani. Prema njegovim riječima, suvremeni čovjek često unosi znatno više hrane nego što mu je stvarno potrebno.

"Ljudi često jedu iz navike, stresa ili dosade, a ne zato što su gladni", upozoravao je.

Posebno nakon pedesete godine organizam sporije troši energiju, no mnogi i dalje zadržavaju iste prehrambene navike kao u mlađoj dobi, što uključuje prekomjeran unos šećera, masne hrane, kasne obroke, alkohol te industrijski prerađene proizvode.

Pedesete kao psihološka prekretnica

Pedesete godine života donose i značajnu psihološku promjenu. Stručnjaci ističu da ovo razdoblje nije važno samo zbog fizičkih promjena, već i zbog suočavanja s prolaznošću i vlastitim životnim izborima. U tom periodu mnogi ljudi gube roditelje, mijenjaju pogled na život, preispituju prioritete i postaju svjesniji da vrijeme nije beskonačno. Upravo zato pedesete često postaju trenutak kada čovjek počinje iskrenije promatrati sebe i vlastite navike.

Neki tada prvi put odlučuju promijeniti prehranu, počinju redovito vježbati, smanjuju stres, usporavaju tempo života i češće kontroliraju svoje zdravlje.