Placebo je jedna od najvećih znanstvenih misterija. Tableta koja nije lijek. Medicinska iluzija koja na neki način postaje stvarna.

Ali samo zato što placebo efekt povremeno donosi neočekivane ishode ne znači da bi njegovu moć trebalo precjenjivati – niti pokušavati da mu nađemo mjesto u medicinskoj njezi pacijenata, upozoravaju znanstvenici.

U novom članku objavljenom u “Medical Journal of Australia” istraživači sa Sveučilišta u Sydneyu tvrde da su nedavne sugestije da bi placebo mogao imati ulogu u kliničkoj njezi neosnovane i zasnovane su na pogrešnim dokazima.

“Čini se da se veliki dio trenutnog diskursa o placebu više fokusira na uključivanje placeba kao misterioznog i visoko efikasnog, a manje na pravljenje praktične promjene u brizi o pacijentima i ishodima liječenja”, piše u komentaru tim predvođen prvim autorom i istraživačem fizioterapije Chrisom Maherom.

Zapažanja o placebo efektu mogu se pratiti do 18. stoljeća, a ugled placeba je od tada rastao: ideja da inertni, lažni tretman, koji pacijent nesvjesno uzima, ponekad može pružiti terapeutske efekte poput pravih tretmana, prenosi Science Alert.

Ta reputacija je uglavnom potkopana, kažu Maher i njegovi koautori, napominjući da ako bolje pogledate veći dio dokaza, placebo ima tendenciju da nudi vrlo skromne efekte.

“Razmotrena su 234 ispitivanja i zaključeno je da, generalno, placebo ne proizvodi velike zdravstvene koristi, osim nekih malih i nedosljednih efekata na ishode, poput boli ili mučnine”, objašnjavaju istraživači.

Međutim, ne zastupaju svi ovo gledište.

U novije vreme, pojedinci su ukazivali na to da bi placebo mogao biti vrijedan istraživanja kao zamjena u medicinskoj njezi pacijenata.

U svom novom članku, Maher i njegove kolege navode neke od problema s ovim argumentima, naglašavajući da brojni eksperimenti koji istražuju placebo efekt imaju značajna ograničenja koja bi trebalo imati na umu, poput vrlo malih uzoraka sudionika.

Na primjer, neke studije su više puta ukazivale pacijentima na efikasnost placeba tijekom dužih perioda, a to ne bi bilo izvodivo tijekom tipičnog kratkog liječničkog pregleda.

Ništa od ovoga ne znači da sam placebo efekt nije fenomen koji se može promatrati.

Ali sve dok ne postoje stvarni, čvrsti podaci koji ukazuju na drugačije, placebu nema mjesta u kliničkim scenarijima, tvrde istraživači – ne kada je stvarna medicinska opcija u pitanju.

“Placebo ostaje važan za klinička ispitivanja jer pomaže u postizanju zasljepljivanja i, samim tim, kontroli pristranosti”, piše tim i dodaje: “Kada se primjenjuje naslijepo, placebo će dati mali efekt, ali pravi tretman će obično dati bolje ishode za pacijenta. Možda bi bilo bolje odbaciti placebo i umjesto toga upravljati pacijentima samo tretmanima zasnovanim na dokazima”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.