Objavljena prognoza za kolovoz: Balkan "pod udarom", evo što nas čeka

Osvježenje koje se krajem srpnja očekuje u pojedinim dijelovima Europe moglo bi ostaviti dojam da ljeto polako jenjava. No najnovije sezonske prognoze upućuju na suprotan razvoj događaja – tijekom kolovoza očekuje se novi porast temperatura, pri čemu će u većem dijelu kontinenta one biti iznad prosjeka za ovo doba godine.

Analize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), programa Copernicus te meteorologa portala Severe Weather Europe pokazuju da će najizraženije temperaturne anomalije zahvatiti Pirenejski poluotok, Francusku, Italiju, Balkan i jugoistočnu Europu, piše Nova.rs.

Europa već osjeća posljedice ekstremnog ljeta

Velik dio kontinenta već se suočio s toplinskim valovima, niskim vodostajima rijeka, sušom i razornim šumskim požarima.

Zbog toga meteorolozi upozoravaju da bi čak i umjeren toplinski val tijekom kolovoza mogao imati ozbiljne posljedice, dok povremeni pljuskovi vjerojatno neće biti dovoljni za nadoknadu manjka oborina.

Što pokazuju najnoviji modeli?

Prema meteorologu Glebu Perovu s portala Pogodnik.com, većina vodećih prognostičkih modela upućuje na nekoliko zajedničkih zaključaka:

• temperature će u većem dijelu Europe biti iznad višegodišnjeg prosjeka;
• najveći rizik od dugotrajnih toplinskih valova očekuje se na Pirenejskom poluotoku, u Francuskoj, Italiji, na Balkanu i u jugoistočnoj Europi;
• središnja Europa mogla bi postati područje sudara vrlo toplog zraka i hladnijih atlantskih ili sjevernih fronti;
• i Skandinavija bi mogla imati toplije vrijeme od uobičajenog, ali uz češće promjene vremena;
• oborine će biti vrlo neravnomjerno raspoređene pa će pojedina područja u kratkom razdoblju biti pogođena i sušom i bujičnim poplavama;
• najveća vjerojatnost za novi snažan europski toplinski val postoji tijekom prve polovice i sredine kolovoza;
• Balkan, Rumunjska, Moldavija i Ukrajina i dalje će biti izloženi visokim temperaturama, suhim vjetrovima i snažnim grmljavinskim nevremenima

Što se promijenilo u sezonskim prognozama?

Najnovija prognoza Svjetske meteorološke organizacije (WMO) za razdoblje od kolovoza do listopada pokazuje povećanu vjerojatnost iznadprosječnih temperatura u južnoj Europi, ali i na velikom dijelu sjeverne hemisfere.

Sličnu prognozu objavio je i Copernicus, prema kojem postoji velika vjerojatnost da će temperature na gotovo cijelom europskom kontinentu biti među najvišima zabilježenima za to razdoblje.

Kad je riječ o oborinama, prognoze su znatno manje pouzdane. Dok pojedini modeli predviđaju vlažnije vrijeme u dijelovima južne Europe, drugi očekuju sušnije uvjete na sjeveru kontinenta. Meteorolozi upozoravaju da je pouzdanost takvih prognoza niska do umjerena.

To ipak ne znači da će cijela Europa tijekom kolovoza biti pod utjecajem stabilne anticiklone. Atlantske fronte povremeno će stizati do Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, zemalja Beneluksa, Njemačke i Alpa.

Istodobno bi se snažno područje visokog tlaka zraka moglo premjestiti prema srednjoj, sjevernoj ili istočnoj Europi, omogućujući prodor vrlo toplog zraka znatno sjevernije nego što je uobičajeno.

Stručnjaci ističu da su sezonske prognoze temperature znatno pouzdanije od prognoza oborina. Modeli gotovo jednoglasno pokazuju da će tijekom kolovoza biti više toplih i vrlo toplih dana nego razdoblja svježijeg vremena.

Kod oborina je situacija mnogo složenija jer jedan sporopokretni ciklon može u samo nekoliko dana donijeti količinu kiše koja odgovara prosjeku cijelog mjeseca, dok susjedna područja istodobno ostanu pogođena sušom.

El Niño ponovno jača

Tijekom srpnja klimatski fenomen El Niño ušao je u fazu naglog jačanja.

Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) procjenjuje da postoji 97 posto vjerojatnosti da će El Niño potrajati do početka proljeća 2027. godine, dok je vjerojatnost da će između listopada i prosinca prerasti u vrlo snažan događaj čak 81 posto.

I višemodelske prognoze Svjetske meteorološke organizacije pokazuju izraženo zatopljenje površine mora u središnjem i istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika.

Ipak, meteorolozi naglašavaju da vrijeme u Europi nije izravno određeno El Niñom.

Na vremenske prilike na europskom kontinentu snažno utječu brojni drugi čimbenici, među kojima su stanje sjevernog Atlantika, Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), položaj mlazne struje, uvjeti na Arktiku, temperatura Sredozemnog mora te količina vlage u tlu.

Zbog toga El Niño može povećati vjerojatnost određenih vremenskih obrazaca, ali ne znači da će cijela Europa imati jednako vrijeme.

Tri moguća scenarija za kolovoz

Topao, ali promjenjiv mjesec

Prema prvom scenariju, razdoblja visokih temperatura trajala bi nekoliko dana do tjedan dana, nakon čega bi sa sjevera ili Atlantika stizale hladnije fronte uz grmljavinska nevremena i privremeni pad temperature.

Na zapadu i u središnjoj Europi temperature bi se uglavnom kretale između 24 i 32 °C, dok bi na jugu Europe i Balkanu dosezale od 30 do 37 °C, lokalno i više tijekom najizraženijih toplinskih valova.

Novi veliki europski toplinski val

Drugi scenarij predviđa stvaranje snažne anticiklone iznad zapadne, srednje ili istočne Europe koja bi sedam do deset dana blokirala prodor hladnijeg zraka.

U tom slučaju temperature bi u Španjolskoj, Portugalu i na jugu Francuske mogle dosegnuti i 43 °C, dok bi se na Balkanu i u okolnim područjima kretale između 35 i 40 °C.

Nestabilniji kolovoz s više oluja

Treći scenarij smatra se najmanje vjerojatnim. On predviđa češće prodore atlantskih ciklona koji bi spriječili dugotrajno zadržavanje ekstremnih vrućina sjeverno od Sredozemlja.

Iako bi mjesec i u tom slučaju bio topliji od prosjeka, vrijeme bi bilo znatno promjenjivije, uz povećan rizik od obilnih pljuskova, tuče, olujnog vjetra i bujičnih poplava, osobito na području Alpa, Karpata i Balkana.

Meteorolozi zaključuju kako će sljedećih nekoliko tjedana biti ključno za razvoj vremenske situacije u Europi. Hoće li prevladati dugotrajni toplinski val ili promjenjivije vrijeme s češćim olujama, ovisit će ponajprije o položaju područja visokog tlaka zraka i snazi atlantskih fronti.