Europska središnja banka (ECB) u svojem je godišnjem izvješću ustvrdila da je 2016. bila uspješna godina, ističući među razlozima za takvu ocjenu otklonjenu prijetnju deflacije u eurozoni i podupiranje oporavka 19-članog gospodarstva.
Premda je početak godine obilježila gospodarska neizvjesnost, prošla je godina završila s gospodarstvom na najsnažnijim temeljima nakon krize, napisao je predsjednik ECB-a Mario Draghi u predgovoru godišnjeg izvješća, objavljenog u ponedjeljak.
U ožujku prošle godine ECB je nizom mjera odgovorio na alarmantno nisku inflaciju, putem pokretanja izdašnih programa kupnje obveznica, snižavanja kamatnih stopa i dodjele jeftinih kredita bankama.
VEZANE VIJESTI
Takvi potezi ECB-a imali su za cilj ubrizgati novac u financijski sustav i realno gospodarstvo, olakšavajući tvrtkama i kućanstvima zaduživanje za potrebe potrošnje i ulaganja te podupirući gospodarski rast i jačanje inflacije prema u ECB-u zacrtanim razinama od nešto ispod dva posto.
U prosincu lani gospodarstvo eurozone činilo se dovoljno zdravim da u ECB-u odluče smanjiti mjesečne kupovine obveznica u iznosu 80 milijardi eura na ranije razine od 60 milijardi eura. To je odražavalo uspjeh polučen potezima koje smo poduzeli ranije u godini: jačanje povjerenja u gospodarstvo eurozone i otklonjeni rizici deflacije, ocijenio je dalje Draghi.
No, u ECB-u ocjenjuju kako njihova zadaća time nije završena.
Gospodarstvu sada prijete unutarnji politički rizici povezani s predsjedničkim izborima u Francuskoj i Njemačkoj, dok na globalnoj razini slabašan gospodarski rast i politička neizvjesnost zauzdavaju inozemnu potražnju za proizvodima eurozone.
U međuvremenu je inflacija tek nakratko u veljači premašila zacrtanih nešto blizu dva posto, i to zahvaljujući višim cijenama nafte, da bi se već idući mjesec ponovno oštrije spustila.
ECB-ov čelnik i njegove kolege smatraju zasad da gospodarski oporavak eurozone i dalje ovisi o njihovim izdašnim poticajima. Ponavljaju pritom ranije već upućene pozive vladama da ubrzaju provedbu reformi, posebno na području radnog zakonodavstva.
U bliskoj budućnosti među najvećim rizicima izdvajaju pak izlazak Velike Britanije iz Europske unije te ponavljaju da je “imperativ očuvati integritet zajedničkog EU tržišta i homogenost pravila”, s obzirom da pregovaračima iz Londona i Bruxellesa predstoje dvije godine natezanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
