Stvari se moraju mijenjati i ubuduće nitko od zaposlenih u HNB-u ne bi smio posjedovati ni trgovati dionicama ili obveznicama banaka koje HNB nadzire, jedna je od poruka s tematske sjednice saborskog Odbora za financije i državni proračun održane u četvrtak.

Sjednici na temu “Trgovanje zaposlenika HNB-a vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen HNB”, između ostalog su nazočili i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, njegova zamjenica Sandra Švaljek, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman te predsjednica Uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) Dora Matošić.

Sazivanje tematske sjednice, nakon medijskih napisa o trgovanju zaposlenika HNB-a vrijednosnim papirima banaka koje nadziru, zatražilo je četvero članova Odbora, Zvonimir Troskot (Most), Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti), Boris Lalovac (SDP) i Marijana Puljak (Centar).

Naime, 10. siječnja portal Index je objavio da je u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika HNB-a trgovalo vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB, a pritom je zabilježeno ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna.

Nakon toga, 12. siječnja Hanfa je pokrenula službeni nadzor, a kako je ranije danas izvijestio Žigman iz Hanfe, provjeravaju se računi 725 trenutnih i 463 bivša zaposlenika HNB-a, njih ukupno 1.188 pri čemu je kod 58 utvrđena provedba 529 preknjižbi s količinom od 26.940 dionica kreditnih institucija.

Odgovarajući na pitanja članova saborskog odbora, guverner Vujčić je rekao da je i HNB, ali i bilo koji saborski zastupnik ili saborski klub, još od 1991. godine mogao predložiti neke zakonske izmjene po pitanju HNB-a.

Napomenuo je da se smjernicama Europske središnje banke (ECB) pitanja usklađenosti poslovanja počinju “de facto” zaoštravati od 2015. godine. S druge strane, rukovodstvo HNB-a, u kojem je tada bio i Vujčić, još je 2001. godine, prije i prvih smjernica ECB-a, samo predložilo da se članovima rukovodstva zabrani trgovanje dionicama.

Vujčić: Što je etičnije nego samom sebi zabraniti trgovanje dionicama?

“Mi smo krenuli čak ranije od ECB-a”, istaknuo je guverner, dodajući i da tada takva ograničenja rukovodstvu po pitanju obveznica nisu uvedena jer 2001. godine banke na domaćem tržištu nisu ni izdavale obveznice.

Upitao je što je etičnije od toga da se, kada se postane članom rukovodstva središnje banke, samom sebi zabrani posjedovanje dionica banaka koje je do tada imao, te njihovom prodajom u tom trenutku čak i izgubio novac koji bi zaradio da je dionice prodao kasnije.

Osobno smatra i da nitko u HNB-u ne bi trebao imati dionice banaka, zaključivši da će se do te situacije i doći do sredine 2023. godine.

“To “de facto” neće biti velika promjena stanja jer u ovom trenutku imamo samo nekoliko ljudi koje posjeduju dionice, koji nisu u rukovodstvu i koji ih mogu imati”, izjavio je.

Vujčić je rekao da je to trenutno zabranjeno za 30 osoba u rukovodstvu, dok ostale po etičkom kodeksu ne smiju trgovati na temelju povlaštenih informacija.

“Od 1. ožujka ove godine to će se odnositi na sve upućene osobe, bilo koga u HNB-u tko bi mogao imati, čak i na nižim razinama, neku potencijalno osjetljvu informaciju”, rekao je Vujčić.

Također, kako su već ranije izvijestili iz HNB-a, sukladno novoj Odluci o posebnim ograničenjima za upućene osobe i druge zaposlenike HNB-a, dio zaposlenika HNB-a od 1. ožujka 2022. neće smjeti trgovati korporativnim obveznicama banaka koje su osnovane u Europskoj uniji ili imaju u njoj podružnicu.

Između ostalog, guverner je napomenuo i da moraju postojati indicije da se nešto dogodilo pa da bi zatražio nadzor Hanfe.

Takve indicije nije imao, dodajući da HNB ne može provjeravati svakog pojedinca je li eventualno počinio kazneno djelo na tržištu kapitala.

“To je nemoguće”, rekao je Vujčić.

I Žigman je rekao da Hanfa nije u mogućnosti krenuti u nadzor bilo koje institucije bez poziva odnosno prijave, pri čemu su u nadzor bivših i sadašnjih djelatnika HNB-a putem baze SKDD-a krenuli uz otvoreni upravni postupak.

Grčić: Prilika da se stvari mijenjaju

Branko Grčić (SDP) je istaknuo da se prema postojećoj regulativi, cijela priča odnosi na nekoliko ljudi, guvernera, zamjenika te direktore pojedinih sektora u HNB-u.

“Dakle, svi drugi zaposlenici u ovom trenutku, postojećom regulativom nisu ograničeni u posjedovanju ili transakcijama na tržištu kapitala vezano za dionice banaka”, upitao je Grčić, ujedno i poručivši da je ovo prilika da se stvari mijenjaju i da se takva situacija ne ponovi u budućnosti.

Preporučio je da bi se te buduće odluke trebale odnositi na što veći dio, pa moguće i na sve zaposlenike HNB-a.

“Moj prijedlog je da se svi zaposlenici izuzmu iz posjedovanja i trgovanja dionicama odnosno obveznicama”, istaknuo je Grčić.

Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) upitala je postoji li svijest o moralnoj odgovornosti, pri čemu je dojma da su u HNB-u u većoj mjeri zabrinuti što su neki podaci došli u javnost, no to što je bilo možebitnog trgovanja na temelju povlaštenih informacija.

“To me vrlo neugodno iznenadilo, čini mi se da u HNB-u ne shvaćaju ozbiljnost situacije”, izjavila je Vučemilović.

Matošić: Nije došlo do nekakvog curenja neovlaštenih podataka

Zvonimir Troskot (Most) je izjavio da mu je drago da su neovlašteni podaci “izašli van”.

“Zahvaljujem novinarima jer su oni zapravo proveli kontrolu financijskog sustava, a kontrole očito da do sada nije bilo u Hanfi i HNB-u po tom pitanju”, kazao je.

Pritom je upitao predsjednicu Uprave SKDD-a Doru Matošić zna li kako su ti podaci izašli van i provodi li se tu istraga, na što je Matošić kazala da je odmah pokrenuta interna istraga svih zaposlenika, no kako nisu utvrđene nikakve nepravilnosti.

“Nismo našli nikakve nepravilnosti i ja odlučno odbacujem da je došlo do nekakvog curenja neovlaštenih podataka. Da smo imali takvih saznanja, to bismo morali prijaviti nadležnim institucijama”, rekla je Matošić, apostrofirajući i da nije utvrđeno da je došlo do špijunaže ili hakerskog napada.

Puljak: U HNB-u umanjuju skandal

Marijana Puljak (Centar) je izjavila da ne treba biti tema kako se došlo do podataka, pogotovo u kontekstu toga da se nedavno u Saboru raspravljalo o zakonu koji štiti “zviždače”, odnosno one koji prijavljuju nepravilnosti.

Skandaloznom smatra činjenicu da su neki čelnici i zaposlenici HNB-a bili u posjedu ili su trgovali vrijednosnim papirima banaka koje HNB nadzire.

“To je po meni skandal, bez obzira koliko ga akteri na razno-razne načine krenuli umanjivati”, izjavila je Puljak.

Apostrofirala je pitanje etičnosti cijele situacije, ocijenivši da se HNB propustio uskladiti s europskim institucijama, a da će to sada biti učinjeno u zadnji čas, kako bi Hrvatska ušla u eurozonu.

Marko Pavić (HDZ) rekao je da se u kontekstu i ulaska Hrvatske u eurozonu, kao i obrane ugleda i integriteta institucija, cijela stvar treba do kraja raščistiti, a s druge strane poraditi i na unaprjeđenju procesa i regulative.

Po saborskoj zastupnici Karolini Vidović Krišto, ono što je do danas pronađeno je tek “vrh ledenog brijega”.

“Na ovom odboru moramo utvrditi činjenice. Gospodin Vujčić na ovoj sjednici treba dokazati je li on sporan ili ga treba uhititi. Treba dokazati može li se mirno šetati gradom Zagrebom, čista obraza”, izjavila je Vidović Krišto.

Švaljek: Tržište nije moglo znati za kupovinu obveznica

Vanjski član odbora Vuk Vuković je problematizirao ulaganje u korporativne obveznice banaka, ustvrdivši da se za nešto što neće biti dopušteno od ožujka 2022. ne može reći da je bilo u redu činiti do sada. To se ticalo i zamjenice guvernera HNB-a Sandra Švaljek, koja je 2012. godine, tada kao vanjska članica Savjeta HNB-a, uložila u korporativne obveznice Erste banke.

Uz napomenu da zakon nije prekršen, Vuković je poručio da u HNB-u trebaju priznati odgovornost da se dogodio veliki propust, da ne trebaju “braniti neobranjivo”, kao ni kriviti medije da narušavaju kredibilitet HNB-a.

Švaljek je novinarima nakon sjednice izjavila da je u trenutku kupovine obveznice tržište bilo “mrtvo” te ni na koji način nije reagiralo na to da je ona kupila korporativnu obveznicu.

To da je bilo koja obveznica kupljena ne može se ni znati jer taj podatak nije javan i tržište tu informaciju nije imalo, rekla je.

Predsjednica Odbora Grozdana Perić u zaključku je poručila da će odbor i dalje pratiti proces i tijek postupka, i u skladu sa svojim ovlastima obavještavati članove odbora.