Globalna financijska imovina lani je povećana za 9,7 posto i prvi je puta dosegnula 200 bilijuna eura, a u Hrvatskoj je porasla za 5,3 posto, pokazuje u četvrtak objavljeno godišnje Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu, koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja.

Financijska imovina uključuje gotovinske i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijske fondove) i ostala potraživanja.

Iako je svjetsko gospodarstvo tijekom prošle godine potonulo u najveću recesiju od Drugoga svjetskog rata, kućanstva su uz pomoć monetarnih i fiskalnih politika koje su mobilizirale goleme svote kako bi podržale gospodarstvo, uspjela su pregrmjeti krizu izazvanu pandemijom. Ušteđevina je bila glavni pokretač povećanja bogatstva kućanstava, jer se, kao se navodi, u uvjetima zatvaranja koja su drastično smanjila prilike za potrošnju, pojavio globalni fenomen prisilne štednje te je ušteđevina skočila za 78 posto, na rekordnih  5,2 bilijuna eura.

Allianz očekuje nastavak trenda povećanja ušteđevine, na krilima sve većeg obuhvata cijepljenja, globalnog rasta BDP-a, labavih monetarnih politika i nastavka velikodušnih fiskalnih potpora.

Tako bi 2021. trebala biti još jedna dobra godina za štediše, s ukupnim globalnim rastom financijske imovine od oko sedam posto, prognozira Allianz.

Hrvatska: Rast financijske imovine od 5,3 posto

Prema Allainzovim podacima, bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je tijekom 2020. godine za 5,3 posto, a glavni su pokretač bili bankovni depoziti, koji čine gotovo polovicu sve financijske imovine. Oni su narasli za 7,2 posto, što je najveće povećanje od 2008. godine.

Drugi veliki pokretač rasta bila su sredstva osiguravateljskih i mirovinskih fondova, koja su porasla za 8,3 posto, djelomično zahvaljujući kamatnim stopama u padu.

Vrijednosnice su pak opale za 3,4 posto, što po Allianzovim navodima odražava loš učinak hrvatske burze i činjenicu da hrvatski štediše u usporedbi s većinom susjednih zemalja, izbjegavaju ulaganja u tržišta kapitala.

Neto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 6,3 posto, a s neto financijskom imovinom po stanovniku od 12.510 eura, Hrvatska na ljestvici najbogatijih zemalja zauzima 32. mjesto.

Tako je Hrvatska šesta najbogatija zemlja u regiji, zauzevši mjesto ispod Slovenije (25), Češke (26), Estonije (27), Mađarske (30) i Litve (31), ali prilično iznad Bugarske (35), Poljske (37), Slovačke (38) i Rumunjske (40).

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.