U Novom danu Mladen Jakopović, predsjednik poljoprivredne komore, objašnjavao je zašto su poljoprivrednici izuzetno nezadovoljni novim Zakonom koji je ključna pitanja gospodarenja poljoprivrednim zemljištem spustio na jedinice lokalne uprave koje su obvezne donijeti Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede.
“Državno poljoprivredno zemljište vrući je krumpir od osamostamljenja”, kaže Jakopović. Dodaje kako je ov 18-ta izmjena i dopuna Zakona te kako su sad spustili razinu odlučivanja s Ministarstva na lokalnu samoupravu.
“Nije se puno programa raspolaganja napravilo. Jedan je problem u tome što neke lokalne samouprave nemaju sve kapacitete da bi donijele kvalitetne programe, a drugi je problem u tome što na tako niskoj razini odlučivanja imate strahovito puno sukoba interesa. Imate kompletno općinska vijeća u kojem sjede vijećnici koji imaju puno interesa da dobiju te hektare i postoji bojazan da etablirani poljoprivredni proizvođači zbog takvih interesa izgube zemljište koje su obrađivali”, kaže Jakopović i podsjeća da se poljoprivredna proizvodnja ne može stvoriti u godinu dvije ili tri, već kako se radi o dugotrajnom procesu u kojeg se ulaže jako puno.
VEZANA VIJEST
“Ako obiteljskom gospodarstvu prepolove zemlju, morate otpuštati ljude…”
Objašnjava ako se gospodarstvo od 100 hektara usitni na po 10 hektara da kompletan sustav ne može biti jednako vrijedan. “Možemo izgubiti na vrijednosti proizvodnje ako se ide cjepkati, a Zakon to dopušta.
“Nema jasnog kriterija, a svi bi se trebali držati strategije. A ta strategija pada u vodu s lokalnim spletkama i sitnim poitičkim interesima. Vrlo je upitno tko će dobiti državno poljoprivredno zemljište”, kaže Jakopović i slikovito objašnjava: “Zamislite da čovjek ima srednje obiteljsko gospodarstvo i ima po 30 hektara pšenice i ječma, ima silos, svoju mehanizaciju, mlin, zaposlene ljude, svoje pekare i sad vam lokalni načelnik odobri 15 hektara. Vi ne možete onda više zadržati proizvodnju, morate otpustiti ljude”.
Kaže i kako su vlada veliko nezadovoljstvo i velikih i malih proizvođača oko gospodarenja zemljištem.
VEZANA VIJEST
“Zemljišta kupuju samo oni koji imaju odvjetnika”
Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije je u EU, hektar je oko 13 puta jeftiniji nego u Luksemburgu i gotovo 20 puta puta jeftinije nego u Nizozemskoj. Na pitanje hoće li doći do promjena sad kada istekne zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima u Novom danu jakopović kaže kako smo jeftiniji zbog nesređenosti katastra i gruntovnice.
“To je problem svim poduzetnicima u poljoprivredi. To stvara pravnu nestabilnost tako da i stranci koji žele kupiti zemljište odustaju jer im trebaju godine da srede papire. To stvara nisku cijenu poljoprivrednog zemljišta. Kupuju samo oni koji imaju odvjetnike”, navodi.
Kako kako ne očekuje ni nakon Nove godine navalu na poljoprivredna zemljišta. “U priobalju postoji mogućnost špekulacija da to postane građevinsko zemljište pa možda tu bude povećanja cijena”, objašnjava.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
