Bivši predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić u Točki na tjedan analizirao je poslovanje INA-e, mehanizme nadzora, odnose uprave i nadzornog odbora.
Ističe kako treba razdvojiti dvije stvari. Prvo kako se to moglo dogoditi, a drugo su razmjeri. Razmjeri su tako veliki zato što je, kako objašnjava, u ovom trenutku takvo tržište plina. “Ogromne su razlike između proizvođačke cijene plina i nafte, da su cijene niže razmjeri bi bili manji”, navodi Mršić.
vezana vijest
Pitanje je li to samo bilo prekoračenje ovlasti ili postoji, kako kaže, ozbiljni bug unutar procedura koje se provode u samoj INA-i pa se postavlja i pitanje što je i u drugim djelatnostima kojima se INA bavi.
“Sklapanje ugovora je proces donošenja odluka i netko iz pravne službe trebao je reći je li to u skladu sa zakonima i našim pravilnicima, netko iz financija je trebao reći je li to i u skladu s poslovnim planom,… I mora postojati u sustavu je li to netko napravio”, naglašava Zvonimir Mršić.
Tko je morao znati?
Po zakonu, kodeksu i pravilima korporativnog upravljanja jedini isključivo ovlašteni organ društva je Uprava, objašnjava.
U tako velikim složenim sustavima Uprava, dodaje, ne može potpisivati sve ugovore i znati sve što se zbiva, ali zato ima dvije mogućnosti. Jedna je stvaranje hijerarhije ljudi na koje delegira dio svojih ovlasti da operativno obavljaju posao, a druga je da formira procedure i kontrolni mehanizam za te procedure.
“Odgovornost Uprave je uvijek za sve ono što se u kompaniji dogodilo, čak i za male stvari”, tvrdi Mršić.
Isto što odstupa od najboljih praksi je, kako kaže, da nitko u Upravi nije tituliran kao glavni direktor za financije unutar Uprave, nego on je na razini ispod Uprave.
“U ovakvoj kompaniji te složenosti i te količine novaca koji cirkulira, to je mjesto jednako važno kao mjesto predsjednika Uprave pa je nelogično da je degradirano.”
Komentirao je i odgovornost Uprave, odnosno tko može tražiti ostavke članova te rekao kako postoji vrlo jasna procedura u korporativnom upravljanju.
Kod dioničkog društva da bi opozvali članove Uprave, objašnjava, morate imati opravdani razlog i to može učiniti jedino Nadzorni odbor koji bi se trebao sastati i utvrditi valjane razloge za opoziv.
“Apel premijera ne može imati učinak dok se Nadzorni odnor ne sastane i pokrene proceduru”, ističe.
Stres testovi u velikim kompanijama
Bivši predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić smatra da u velikim velikim kompanijama kao što su HEP i sustav HŽ-a treba napraviti stres testove – curi li i gdje, odnosno jesu li procedure takve da se prevenira što je moguće više.
Iako je, dodaje, gotovo pa nemoguće spriječiti da negdje nešto ne iscuri.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare