Mnogi kritičari Kremlja vide ogromnu palaču koja gleda na Crno more kao najbolji znak korupcije koju je u nasljeđe Rusiji ostavio njezin predsjednik Vladimir Putin.

Nazvanu još i “Putinovom palačom”, vilu koja se proteže na preko 17 tisuća četvornih metara navodno su za Putinovo osobno korištenje izgradili ruski oligarsi, kojima on dozvoljava da se bogate u ruskoj notorno korumpiranoj ekonomiji dokle god svoje bogatstvo dijele – i to samo s njim, piše CNN.

Prema dokumetnarcu koji je producirala antikorupcijska organizacija ruskog oporbenog vođe Alekseja Navaljnog, zdanje ima vlastiti amfiteatar, podzemnu dvoranu za hokej i privatnu morsku luku. Iznad palače su zabranjeni letovi, a u vodama oko posjeda zabranjena je plovidba.

Veličanstvena vila čini dramatičan kontrast minijaturnom stanu od 75 kvadrata koji je Putin naveo kao svoje prebivalište u izvodima iz 2020. godine.

Ipak, unatoč svom silnom luksuzu palače na Crnom moru, “bio bih vrlo iznenađen ako bi se Putin ikada više tamo vratio”, kaže Nate Sibley, stručnjak za korupciju u Rusiji i savjetnik članova američkog Kongresa.

Sibley govori da je palača simbol, po njegovim riječima prošlog, vremena kada je Putin preko bogatstva oligarha stvarao luksuzan život, koji si nikada ne bi mogao priuštiti od svoje plaće. I dok se vjeruje da je Putin takvim postupcima ranije u svojoj političkoj karijeri nagomilao skriveno bogatstvo, Sibley kaže da je u međuvremenu postao manje ovisan o svojim dobročiniteljima i umjesto toga se okružio lojalistima iz vlade i vojske koji dijele njegove nacionalističke poglede.

Takva promjena, kažu CNN-u stručnjaci za Rusiju, mogla bi otežati nastojanja zapadnih zemalja da sam Putin osjeti bol sankcija koje su uvele da bi ga kaznile zbog invazije na Ukrajinu.

Putin se pozicionirao, kako kaže Sibley, “iznad kaosa”.

To nije uvijek bilo tako. Gotovo dva desetljeća prije nego što je Putin na sebe navukao bijes zbog posljednjeg, ničim izazvanog sukoba u Ukrajini, Kremlj je naredio uhićenje najbogatijeg Rusa i optužio ga za zločine protiv države.

Mikhail Hodorovski, oligarh čije je bogatstvo tada procjenjivano na 15 milijardi dolara, sjedio je u kavezu usred sudnice tijekom medijski praćenog suđenja. Hodorovski je bio kritičar korupcije u ruskoj vladi pod Putinovim vodstvom, a osuđen je za izbjegavanje poreza i prijevaru, iako je tvrdio da su optužbe politički motivirane. Putin ga je pomilovao 2013., a Hodorovski otad živi u egzilu.

Putinov odvažan potez protiv milijardera bio je poruka ostalim oligarsima: vi možete biti sljedeći na redu. Ta taktika izazvala je čvrstu odanost u klasi oligarha.

Ono što je uslijedilo – priljev novca, darova i podrške – jedno je objašnjenje zašto je Putin, koji tvrdi da ima plaću od tek 140 tisuća dolara godišnje, navodno jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Glasine kažu da posjeduje, ili ima pristup, ne samo palači na Crnom moru, nego i jahti vrijednoj 100 milijuna dolara, kažu neka izvješća. CNN nije uspio potvrditi Putinovu povezanost niti s jahtom, niti s palačom, a Kremlj je odbacio sva izvješća o navodnom skrivenom bogatstvu ruskog predsjednika.

Nije važno što ti posjedi ili druge vrijednosti nisu službeno na njegovo ime, govori Tom Burgis, autor knjige “Kleptopia” o međunarodnom pranju novca. Burgis je Putina usporedio s Kumom, navodeći da, kada on od nekog oligarha nešto zatraži, to zapravo nije nikakva molba.

“U krajnjoj liniji, oni sve što imaju duguju šefu. I jednim pokretom ruke Putin im može oduzeti sve, što je već i pokazao“, kaže Burgis. “Koliko god se oni čine utjecajni, na kraju su potpuno ovisni o njemu”.

Nekoliko Putinovih najbližih suradnika – uključujući prijatelje iz djetinjstva, ženu koja mu je navodno bivša ljubavnica, i profesionalnog čelista koji je kum jedne njegove kćeri, tajno je nagomilalo ogromna bogatstva izvan Rusije tijekom Putinove vladavine, pokazuju financijski dokumenti koji su procurili u javnost.

Komplicirana mreža fiktivnih kompanija, offshore bankovnih računa i skrivenih transakcija skriva njihovo bogatstvo, a računi su izgubljeni jedni unutar drugih kao ruske lutke. Ali, nekoliko slučajeva curenja podataka iz kompanija koje omogućavaju ovaj offshore financijski sustav, uključujući Panama papers i Pandora papers, izbrisali su nekoliko slojeva tajnosti s cijele priče.

Posjedi povezani s Putinovim najužim krugom uključuju stan u luksuznoj zgradi u Monaku koja gleda na blještavu luku. Stan na četvrtom katu kupljen je 2003. za 4,1 milijun dolara od strane fiktivne korporacije imena Brockville Development Ltd., registrirane na Britanskim Djevičanskim Otocima, pokazuju podaci Washington Posta.

Pravi vlasnik kompanije: Svetlana Krivonogih, bivša čistačica iz Sankt Petersburga koja je navodno prije dvadset godina bila u romantičnoj vezi s Putinom, kažu dokumenti koje je pribavio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, prenijeli su Post i Guardian. Kompanija je registrirana nekoliko tjedana nakon što je Krivonogih, tada dvadesetosmogodišnjakinja, rodila kćer.

Proekt, nezavisni ruski medij koji je zabranjen prošle godine, izvijestio je da je Putin vezu s Krivonogih započeo devedesetih godina prošlog stoljeća, prije nego što je postao predsjednik, i da njena kći nosi patronim “Vladimirova”.

Krivonogih je odbila komentirati za novinare navode o Putinu, ali njena kći – koja je imala desetke tisuća pratitelja na Instagramu prije nego što je nedavno izbrisala profil – priznala je da dijeli fizičku sličnost s predsjednikom.

Uz stan u Monaku, Krivonogih posjeduje i većinski udio u skijaškom resortu gdje je sam Putin viđen na skijanju, nekoliko luksuznih stanova u Sankt Petersbugu i jahtu, prenijeli su Post i Guardian.

Dokumenti koji su procurili u javnost ne razjašnjavaju izvor bogatstva koje su nagomilali oni u Putinovou uskom krugu. Ali u nekoliko slučajeva, kompanije i financijske institucije s kojima su povezani dobivale su vrlo unosne državne ugovore.

Rusija ima najviše bogatstva skrivenog u offshore poreznim oazama, i u apsolutnim brojkama – skromne procjene kreću se oko 800 milijardi dolara u 2017. – i u postotku državnog BDP-a, prema izvješću Atlantic Councila iz 2020.

U prosjeku, 1 posto svjetskog BDP-a drži se na offshore računima. U Rusiji, bogatstvo na tim računima iznosilo je čak do vrtoglavih 60 posto BDP-a 2015. godine, pokazuju istraživanja iz 2018. objavljena u časopisu Journal of Public Economics. To su najnoviji dostupni podatci.

Stručnjaci navode da negdje četvrtinu ovog zamračenog novca neizravno kontrolira Putin i njegov najuži krug oligarha, kao i da on predstavlja “ozbiljnu prijetnju za nacionalnu sigurnost” SAD-a. Izvješće Roberta Mullera prije nekoliko godina je pokazalo da su ti offshore računi korišteni za miješanje u američke predsjedničke izbore 2016.

Ranije ovog mjeseca američko ministarstvo pravosuđa najavilo je formiranje tima čiji će zadatak biti implementacija sankcija i ostalih ekonomskih restrikcija kojima se Rusiju želi izolirati od globalnog tržišta. Tim KleptoCapture ciljat će ne samo ruske dužnosnike i oligarhe, nego i sve one “koji pomažu ili skrivaju takvo nezakonito ponašanje”.

Gary Kalman, direktor američkog ureda organizacije za borbu protiv korupcije Transparency International, kaže da implementiranje tih sankcija neće biti jednostavno. “Nevjerojatno je komplicirano pokušati ‘slijediti tijek novca’ jer u jednom trenutku ćete doslovno udariti u zid”, govori Kalman. “Trag na papiru doslovno ne postoji”.

SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo idealna su mjesta za skrivanje ogromnih količina novca – kako navodi Atlantic Council, obje zemlje su među najdubljim financijskim tržištima na svijetu i obje prihvaćaju anonimne fiktivne kompanije.

Skupina međunarodnih istraživača otkrila je da se shell kompaniju u SAD-u može osnovati u manje od sat vremena i za tek dvjestotinjak dolara, i nije potrebno navesti tko ju posjeduje ili konrolira. Desetljećima su zapadne kompanije, kako banke, tako i odvjetničke firme, profitirale od pomaganja ruskim oligarsima da sakriju svoj novac, osnivajući komplicirane korporativne strukture koje su povezivanje nekretnina ili bankovnih računa s pojedincima učinile gotovo nemogućim.

U očima nekih koji već dugi niz godina proučavaju Putina, enigmatični ruski vođa je prebacio fokus s gomilanja bogatstva na konsolidaciju moći.

“Teško je jasno razumjeti što se događa u Kremlju i u Putinovoj glavi. Ali on je u sve tješnjoj vezi s jako malom skupinom ljudi, a oni su više iz miljea vojske i špijunaže nego iz biznisa”, govori Jill Dougherty, bivša glavna urednica moskovskog ureda CNN-a. “Očito je da Putin, kad bi mu bilo stalo do biznisa, ne bi krenuo u rat u Ukrajini”.

“Trenutno, nije odluka na oligarsima”, kaže Stanislav Markus, profesor suradnik međunarodnog poslovanja na Sveučilištu u Južnoj Karolini. “Danas u Kremlju priča oružje, ne novac”.

Bez obzira na to jesu li se u Kremlju promijenili prioriteti, Maria Pevčik, direktorica za istraživanje u organizaciji za borbu protiv korupcije Alekseja Navaljnog, kaže da i palača na Crnom moru i ruska invazija na Ukrajinu jasno pokazuju da Putin samog sebe vidi kao mnogo više od samo vladinog dužnosnika.

“On sebe vidi kao ruskog cara, kao neku vrstu monarha”, izjavila je Pevčik za CNN. “Ima megalomanske planove, viziju samog sebe kao povijesnu figuru, neizmjernu moćnu, veliku, važnu. U taj narativ se ulaže mnogo novca”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.