Bilo da se radi o industriji, bolnicama ili zanatu manjak radne snage je sve veći problem u Njemačkoj. Dolazak radnika iz inozemstva ne funkcionira kao što se zamišljalo. Sada bi trebalo reformirati Zakon o imigraciji.

U čitavoj Njemačkoj nema dovoljno kuhara, kuharskih pomoćnika i konobara. No, radna snaga nije problem samo u ugostiteljstvu, piše Deutsche Welle.

Vlakovi se ukidaju jer nema dovoljno mašinovođa. Na aerodromima se gomilaju koferi, jer ih nema tko pretovarivati. Na sigurnosnim kontrolama ljudi gube živce jer zbog predugih redova ne stižu do svojih zrakoplova. Vetrtići povlače svoje potvrde o prijemu djece, jer nema dovoljno odgajateljica.

Ugroženo 148 zanimanja

U anketi njemačke Industrijske i trgovinske komore koja zastupa interese više milijuna poduzeća iz industrije, trgovine i uslužnih djelatnosti, 56 posto firmi se žali na nedostatak radnika i smatra da je to jedna od najvećih opasnosti za njihovo poslovanje.

Njemačka agencija za rad bilježi nedostatak radne snage u 148 zanimanja, a još 122 zanimanja su ugrožena. U prosjeku prođe osam mjeseci dok neki starački dom ne nađe njegovatelja. Građevinske firme prosječno čekaju pola godine dok ne nađu radnike. Širom zemlje su raspisani konkursi za više od 1,7 milijuna slobodnih radnih mjesta.

Njemačka godišnje izgubi oko 350.000 pripadnika radno sposobne generacije. Pri tome će demografski jake generacije tek za nekoliko godina otići u penziju. Stručnjaci poput Brückera računaju da će do 2035. godine na tržištu rada vladati manjak od sedam milijuna radnika.

Jedni dolaze, drugi odlaze

To je ogromna rupa. Da bi se ona popunila, potrebno je da u Njemačku dolazi – i tu ostane – oko 400.000 doseljenika godišnje. Pri tome se misli na doseljenike iz zemalja izvan Europske unije.

Od 2012. stručnjaci s akademskim obrazovanjem mogu dolaziti u Njemačku zahvaljujući takozvanoj „plavoj karti EU-a”. Godine 2020. je na snagu stupio i Zakon o doseljavanju stručne radne snage (FEG) kojim nisu obuhvaćeni samo akademski obrazovani imigranti. Ali, on ne djeluje kao što se očekivalo.

Herbert Brücker govori o “razočarenju” i podsjeća da je 2020. u Njemačku došlo 30 000 radnika iz inozemstva, ali da je tada zemlju i napustilo 20 000 radnika.

Njemačka vlada sada planira reformu zakona tako da se tržište rada otvori i za radnike koji nemaju potrebnu diplomu ili svedodžbu – njima bi trebalo pružiti mogućnost da to dobiju u firmama koje ih prihvate.

Poslodavci pod sumnjom

No, stvari će se u praksi i dalje odvijati uz velike poteškoće. To dobro zna odvjetnica Bettina Offer koja savjetuje firme koja žele zapošljavati radnike iz inozemstva. Čak i s radnim ugovorom u džepu je i dalje je teško dobiri termin za dobijanje vize u Njemačkoim veleposlanstvima, kaže Offer, i dodaje da provjera zahtjeva traje mjesecima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.