Ogromna oštećenja na Sjevernom toku 2: Je li riječ o diverziji ili nesreći?

Biznis 28. ruj 202209:131 komentar
Izvor: HANDOUT / DANISH DEFENCE / AFP

U utorak je objavljeno da ruski plin curi iz oba Sjeverna toka u Baltičko more. Plinovod je oštećen na tri mjesta, a Nord Stream AG, upravitelj plinovoda, objavio je da je riječ o šteti bez presedana. Vlasti europskih zemalja sumnjaju na sabotažu na podvodnim plinovodima koji su postali glavnom oružje Kremlja u energetskom ratu protiv Europske unije.

Nesreća se dogodila u pozadini eskalacije ruske agresije na Ukrajinu, uoči početka sezone grijanja u Europi 1. listopada, te uoči otvaranja alternativnog podvodnog plinovoda u Poljsku iz Norveške u isti sektor Baltičkog mora.

Je li riječ o sabotaži?

Istodobno su norveške vlasti upozorile na moguće sabotaže na naftnim i plinskim platformama na moru, a Gazprom je doveo u pitanje jedan od dva preostala pravca izvoza plina u Europu – ukrajinski tranzit.

VEZANE VIJESTI

Nakon što su švedske i danske vlasti izvijestile o curenju, njihovi su seizmolozi zabilježili snažne podvodne eksplozije na tom području, piše BBC Russia. S obzirom na to da podvodni plinovodi iznimno rijetko pucaju, kvar na dvije nove cijevi i to na tri mjesta istovremeno probudio je sumnju europskih vlasti da se ne radi o nesreći.

“Danas smo suočeni sa sabotažom. Detalji još nisu poznati, ali je jasno da je riječ o sabotaži, što može značiti novi korak u eskalaciji rata u Ukrajini”, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki.

“Procjena nadležnih odjela sada je nedvosmislena – ovo je rezultat osmišljenih radnji. Ne govorimo o slučajnoj nesreći”, kazala je danska premijerka Mette Frederiksen, dodajući da još nema informacija o tome tko stoji iza ovih događaja.

Dronovi iznad naftnih platformi

Rusija je od prošlog ljeta smanjila isporuke plina Europi, a nakon invazije na Ukrajinu u veljači, Kremlj je krenuo u otvoreni plinski rat. U rujnu je Gazprom isključio Sjeverni tok 1, a zalihe su pale na povijesno niske razine. Europa optužuje Rusiju za energetsku blokadu, a ruski predsjednik Vladimir Putin poručuje da su si sami krivi i da je to posljedica proturuskih sankcija.

Europa je pad isporuka iz Rusije dijelom kompenzirala kupnjom ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a i Katara, a plin plinovodima sada prima uglavnom iz Norveške, koja je istisnula Rusiju i prvi put postala najveći opskrbljivač plinom za EU.

REUTERS/Hannibal Hanschke/File Photo

Norveška proizvodi plin i naftu u moru. Na dan misteriozne nesreće na oba Sjeverna toka, norveška agencija za sigurnost nafte i plina PSA upozorila je da su neidentificirani leteći objekti viđeni iznad platformi na moru.

“PSA poziva na povećani oprez svih vlasnika platformi i operatera brodova na norveškom kontinentalnom pojasu. Neidentificirani dronovi/zrakoplovi nose povećane rizike”, upozorio je PSA, navodeći da ti rizici uključuju sudar, požar i “namjerni napad”.

Divovski mjehur

Plin iz oštećenih cijevi Sjevernog toka curit će još nekoliko dana ili čak cijeli tjedan, tvrde danske vlasti. Mjehurići koji su se pojavili na površini mora prekrivaju područje promjera 100 metara. Vlasti su zatvorile za plovidbu područje od pet nautičkih milja oko mjesta nesreće.

To neće utjecati na količinu isporuka ruskog plina Europi, s obzirom na to da je Rusija isključila Sjeverni tok 1 još u rujnu, a Njemačka nije dopustila puštanje u rad Sjevernog toka 2.

VEZANE VIJESTI

No, ne samo da je Europa sada izgubila najveći plinovod iz Rusije na koji se destljećima oslanjala kao na glavni izvor plina, nego je sada izgubila i nadu u opskrbu ruskim plinovodom.

“Jučerašnji uznemirujući događaji s curenjem iz oba Sjeverna toka naglašavaju hitnost jačanja energetske sigurnosti Europe. Moramo uložiti sve napore da Rusiju lišimo mogućnosti korištenja energetskih resursa kao instrumenta pritiska”, rekla je u utorak Frederiksen.

Plinski rat

Osim problema s plinom, ugrožen je i tranzit kroz Ukrajinu na koji otpada otprilike polovica trenutnih isporuka ruskog plina Europi, a bez njega će u prometu ostati samo turska ruta.

Zbog spora između ukrajinskog operatera tranzita, Naftogaz Ukrainy, i Gazproma može se produbiti energetska kriza u Europi. Naime, Gazprom će prestati plaćati tranzit kroz Ukrajinu. Tako neće samostalno zatvoriti plin za Europu nego će taj izbor ostaviti Ukrajini – da nastave besplatno pumpati plin ili da zatvore cijev.

Za EU je to dodatni problem. Europa proživljava najveću energetsku krizu u posljednjih pola stoljeća. Već ju je koštala više od pola trilijuna eura, a zima još nije ni počela – sezona grijanja je pred Europom.

Do svibnja su se prepolovile ruske zalihe plina na 250 milijuna kubičnih metara dnevno, a sada ne prelaze 80 milijuna, piše BBC Russia.

Kako je Rusija smanjila isporuku plina Europi

Rusija smanjenje opskrbe objašnjava tehničkim razlozima i sankcijama. Gazprom kaže da sankcije ometaju planirano održavanje turbina na plinskim kompresorskim stanicama, pa se isporuke smanjuju. Zbog zapadnih sankcija Putin je tražio da se plin plaća preko ruskih banaka i u rubljama, a onima koji su to odbili, isključio je plin.

U utorak je Kremlj nesreću na podvodnim plinovodima nazvao “situacijom bez presedana”.

“Sada ne možemo isključiti niti jednu opciju. Doista, govorimo o nekoj vrsti razaranja u cijevi, još nije jasno o kakvom. Izuzetno smo zabrinuti zbog ove vijesti”, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar