Duboke podjele oko klime i novca bacile sjenu na kraj konferencije COP27

Izvor: REUTERS/Sayed Sheasha

UN-ovi pregovori o klimatskoj krizi približavaju se svom završetku u petak, a nacije su duboko podijeljene oko novca za pomoć siromašnim zemljama koje se bore s posljedicama klimatskih promjena.

Podjele izaziva i prijedlog postupnog odustajanja od svih fosilnih goriva kako bi se ograničio rast temperature. Domaćini u Egiptu pokušavaju isposlovati dogovor između gotovo 200 zemalja nakon dva tjedna pregovora, ali sukobi su toliko izraženi da bi se pregovori mogli odužiti i preko vikenda, piše BBC.

U resortu Sharm el-Sheikh osjeća se atmosfera žurnosti dok pregovarački timovi pokušavaju doći do dogovora u cijelom nizu kompleksnih pitanja. Egipatsko vodstvo predstavilo je prijedlog dogovora koji objašnjava pozicije različitih zemalja.

BBC donosi pregled najvećih točki prijepora.

1. Gubici i šteta

Veliki problem predstavlja potreba za osnivanjem novog fonda za pomoć zemljama koje se nose s izravnim posljedicama klimatskih promjena.

U sklopu pregovora pitanje je nazvano “gubici i šteta” (loss and damage). Bogate zemlje već 30 godina izbjegavaju ovu raspravu, pribojavajući se da će, pošto su one odigrale veliku ulogu u izazivanju klimatske krize, sada morati za to plaćati stoljećima.

vezane vijesti

No poplave u Pakistanu, Nigeriji i drugim zemljama u posljednjih nekoliko godina ipak su prevagnule i sada je u Egiptu pitanje odštete napokon uvršteno na agendu.

U razgovorima sudjeluje i ministar financija Tuvalua, Seve Paeniu.

“Ljudi sada žive bez vode, potrošnja im je ograničena na dvije ili tri kante vode dnevno,” rekao je Paeniu za BBC.

Suša je teško pogodila otok, a istovremeno budućnost Tuvalua ugrožava i rast razine mora. Zemlje u razvoju, kao što je Tuvalu, žele da se u Egiptu osnuje novi fond. SAD je protiv te ideje, već umjesto novog jedinstvenog fonda želi “mozaik” financijskih dogovora.

EU kaže da bi prihvatio novi fond za gubitke i štetu, pod određenim uvjetima. Podpredsjednik EU-a, Frans Timmermans želi proširiti broj zemalja koje bi uplaćivale sredstva u fond tako da on uključuje i Kinu. Također želi da se osnivanje fonda uvjetuje i oštrijim jezikom po pitanju odustajanja od fosilnih goriva i većim naporima da se održi ranije zadani cilj o ograničenju zatopljenja na 1.5 stupanj Celzijus.

Zemlje u razvoju ponudile su ruku mira.

“Što se tiče zemalja koje su zabrinute zbog odgovornosti i pravnih procesa, možemo zaobići te brige,” rekla je Sherry Rehman, ministrica za klimu Pakistana, koja u pregovorima predvodi važnu skupinu gospodarstava u razvoju.

2. Odustajanje od fosilnih goriva

Finalne rasprave na prošlogodišnjem COP-u u Glasgowu prošle godine gotovo su se raspale zbog problema ugljena.

Bogate zemlje željele su da se polako odustane od korištenja najvećeg zagađivača među fosilnim gorivima. Velike zemlje u razvoju, uključujući Indiju i Kinu, suprotstavile su se tom prijedlogu. Uslijedili su mahniti razgovori diplomata u pokušaju da se nađe kompromis.

Zemlje su pristale na “smanjenje korištenja” umjesto “odustajanje” od ugljena.

U Egiptu, Indija i nekoliko drugih zemalja žele proširiti taj prijedlog i u njega uključiti i naftu i plin. Ipak, u prijedlogu dokumenta objavljenom u utorak samo je prepisana fraza iz dogovora iz Glasgowa.

Mnoge zemlje, bogate i siromašne, bile su razočarane ovim potezom i pozivaju na proširenje popisa.

“Ovo bi trebao biti COP provedbe, a to kada govorimo o klimatskim promjenama znači razgovor o tranziciji prema obnovljivim izvorima energije,” kaže Catherine Abreu iz organizacije Destination Zero. “Oni bi morali u ovim hodnicima o tome razgovarati na globalnoj razini.”

Image by khw80 from Pixabay

3. Održavanje cilja od ograničenju zatopljenja na 1.5 stupanj

Ovo je bila mantra britanskog predsjedanja COP-om, a nakon Glasgowa koncept je bio na izdisaju, kaže Alok Sharma, ministar koji vodi pregovore.

Porast globalne temperature od 1.5 znanstvenici smatraju pragom za vrlo opasne razine zatopljenja, ali postoji ozbiljna zabrinutost da bi se obvezanost na postizanje tog cilja ove godine mogla razvodniti, pogotovo uzevši u obzir da Indija i Kina dijele strahove da se taj cilj više ne može postići.

Prijedlog dokumenta koji je Egipat objavio sadrži blaži jezik od teksta Pariškog sporazuma, kojim se svijet obvezao da će porast globalne temperature zadržati “daleko ispod 2 stupnja” i uložiti velike napore da ga zadrži ispod 1.5 stupnjeva.

“Vidim da postoji volja da se pridržavamo cilja od 1.5 stupnjeva”, izjavio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. “Ali moramo se potruditi da se ta obveza jasno vidi u zaključcima COP-a 27.”

4. SAD i Kina

I dok je nedavni sastanak američkog predsjednika Joea Bidena i kineskog predsjednika Xija Jinpinga shvaćen kao zatopljavanje napetih odnosa između dva svjetska gospodarstva koja najviše zagađuju, nedostatak konkretnih područja suradnje predstavlja uteg UN-ovom klimatskom procesu.

Ključni primjer je pitanje “gubitka i štete” i generalne financije za klimu. Tradicionalno su razvijene nacije plaćale, a veća gospodarstva u razvoju kao što su Indija, Kina i Brazil, nisu.

vezana vijest

Sada SAD i EU žele proširiti popis zemalja koje pridonose, a Kina im je prvi kandidat.

“Do kraja ovog desetljeća, Kina bi mogla prestići SAD po kumulativnim emisijama. Ona je druga najveća svjetska ekonomija, a UN ju još uvijek ubraja u gospodarstva u razvoju,” kaže Bernice Lee iz Chatham Housea.

“SAD je pak kontinuirano propuštao priliku da financira probleme klime i podnese teret odgovornosti, kao najveći svjetski zagađivač, da podrži zemlje u razvoju,” dodala je. “Ako se Kina i SAD mogu oko ovoga složiti, otvara se ogroman prostor za dolazak do rješenja za cijeli svijet.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar