Redmond-King: Moramo smanjiti emisije na globalnoj razini za 45 posto

Klimatske promjene 09. stu 202121:45 > 12. stu 2021 12:00
Izvor: N1

Naša meteorologinja i urednica emisije Klimatska budućnost u Glasgowu u sklopu konferencije COP26 razgovarala je s Garethom Redmondom - Kingom iz Jedinice za klimatsku i energetsku inteligenciju COP-a 26.

Što je ključno za borbu protiv klimatskih promjena?

Ključno je brzo smanjiti emisije. Moramo smanjiti emisije na globalnoj razini za gotovo 45 % tijekom 2020-ih ako porast temperature želimo ograničiti na 1,5 °C.

Što je vas potaklo da se uključite u borbu protiv klimatskih promjena?

Strah od onog što će se dogoditi ako to ne učinimo, od utjecaja na ljude, njihove živote i egzistenciju, životinje i prirodu. Dijelimo ovaj planet, dio smo prirode pa se tako moramo i ponašati.

Što se tiče dosadašnjih pregovora, smatrate li ovu konferenciju uspješnom?

Prvog smo tjedna vidjeli vrlo ohrabrujuća i impresivna obećanja velikih skupina zemalja.

Kakva obećanja?

O suradnji u vezi postupnog napuštanja ugljena, o rapidnom smanjenju emisija metana koji je potentniji…

O deforestaciji?

Da, i o deforestaciji. Sada prelazimo na zamršeniji dio pregovora u pogledu prilagodbe na klimatske promjene, pružanju potpore zemljama u razvoju da se nose s gubitkom i štetom uzrokovanima klimatskim promjenama.

A današnji je dan posvećen rodnim pitanjima.

Da, posvećen je rodnim pitanjima, znanosti i inovacijama.

Ali aktivisti kažu da je istina koja ostaje iza konferencije COP26 “greenwashing”.

Uvijek moramo paziti na “greenwashing”. Postoje tvrtke i zemlje koje kažu da postupaju ispravno, ali to nužno nije istina. Zato su toliko važna pravila u transparentnosti o kojima se ovdje pregovara. Zato su toliko važna pravila u članku 6 o trgovanju emisijama ugljika. Ali zato i mi kao potrošači, građani i vlade na odgovornost pozivamo tvrtke i zemlje u pogledu preuzetih obveza.

Koje aktivnosti najviše moramo ubrzati u pogledu borbe protiv klimatskih promjena?

To uvelike ovisi o pojedinim zemljama koje su odgovorne za najveću količinu emisija. Ali globalno gledano, najvažnije su stvari o kojima su lideri razgovarali prošli tjedan: napuštanje ugljena kao izvora energije…

A što s drugim fosilnim gorivima?

Njih se moramo riješiti u sljedećoj fazi, ali ugljen je prioritet jer najviše zagađuje. Moramo prestati s uporabom ugljena tijekom 2030-ih, a zatim moramo napustiti naftu i plin. No moramo zaštititi i naše prirodne sustave, pohranjuju ugljični dioksid i pomažu nam u borbi protiv klimatskih promjena. Zato je dogovor o deforestaciji toliko važan.

No imamo li dovoljno novca za brzu tranziciju?

Držim da svakako ima dovoljno novca za tranziciju na svjetskoj razini, no što je mnogo važnije, sigurno bismo trebali mnogo više novca da ne obavimo tranziciju, to bi nas stajalo mnogo više. I, što je najvažnije, zemlje u razvoju, siromašnije zemlje to bi stajalo mnogo više u pogledu utjecaja klimatskih promjena. Za neke je zemlje to doista egzistencijalno pitanje.

Kako komentirate to da žene i djeca čine 80 % raseljenih zbog klimatskih promjena?

Upravo zato su rodna pitanja jedan od prioriteta predsjedavanja UK-a ovom konferencijom. Od ključne je važnosti da žene u dijelovima svijeta gdje možda nemaju…

Zašto još nisu dio pregovora?

U mnogim zemljama jesu, dio su pregovaračkih timova, no previše je pregovaračkih timova kojima dominiraju ili u kojima su samo muškarci. To odražava prirodu društava diljem svijeta.

To je klimatska pravda.

Klimatska pravda znači uključivanje svih, onih koji su najpogođeniji, a u mnogim dijelovima svijeta to su žene i djeca. To znači uključivanje domorodačkog stanovništva, ljudi iz najsiromašnijih dijelova svijeta. Ovo nije samo razgovor koji se vodi između bogatih bijelaca iz Europe i Sjeverne Amerike.

Podaci “Climate Action Trackera” sugeriraju da ako ispunimo ciljeve do 2030., ipak ćemo dostići porast temperature od 2,4 °C do 2100. godine.

Da, još smo daleko od 1,5 °C, i dalje se mnogo toga mora dogoditi.

Znači da i dalje ne činimo dovoljno.

Tako je. Znači da ciljevi nekih zemalja u pogledu smanjenja emisija još nisu dovoljno snažni. Zemlje poput Brazila predstavile su nove ciljeve koji su slabiji od starih.

A što s Kinom i SAD-om?

SAD je predstavio nove ciljeve, očito ih čeka mnogo posla da ih ostvare. I Kina je preuzela neke vrlo značajne obveze, kaže da će dostići vrhunac emisija ovog desetljeća i da će dostići vrhunac uporabe ugljena do sredine desetljeća. No moramo se fokusirati na zemlje koje nisu dale takva obećanja, Australija je, primjerice, preuzela vrlo slabe obveze, a ima neke od najvećih emisija po glavi stanovnika. Bogata je zemlja i više nego sposobna dati svoj doprinos.

Kako ubrzati te aktivnosti, primjerice Australije?

To je i svrha konferencija poput ove. Činjenica je da su Australija, Rusija, Brazil i Saudijska Arabija spore u pogledu klimatskih obećanja i to što osjećaju potrebu doći ovamo i obvezati se… Nekoliko ih se obvezalo da će postići klimatsku neutralnost do sredine stoljeća. Ali ovdje su da ih se pozove na odgovornost, a kada se njihovi lideri i pregovarači vrate, ljudi će ih pozivati na odgovornost. U većini zemalja svijeta većina ljudi brine se zbog klimatskih promjena i želi da njihovi lideri poduzmu mjere.

I za kraj… Što očekujete od COP-a? Mislite li da ćemo ostati ispod 2 °C?

Trenutačno je to vrlo teško reći. Mislim da je tu previše elemenata, mora doći do napretka na mnogim različitim područjima da sa sigurnošću možemo reći kako možemo ostvariti pariške ciljeve. Dakako, pariški cilj je 1,5 °C. No važno je što smo od Pariza do Glasgowa vidjeli velik napredak. I doista će važno biti ostvariti dovoljan napredak na ovom COP-u kako bi stvari išle dalje. Ovo je ključno desetljeće za aktivnosti u pogledu smanjenja emisija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar