Dvije europske države žele se ujediniti: "Referendumi u njima otvorili bi Pandorinu kutiju neugodnu za EU"

Ostvare li se sve glasnije najave iz Kišinjeva i Bukurešta, Europa bi uskoro mogla svjedočiti ujedinjenju Rumunjske i Moldavije.

Riječ je o dvjema susjednim državama i dvama narodima istog etničkog porijekla i vjere te upadljivo slične kulture. I jezika toliko sličnih da je prije tri godine rumunjski uz moldavski proglašen službenim jezikom u Moldaviji. Desetak posto od tri milijuna stanovnika te siromašne zemlje stiješnjene između Rumunjske i Ukrajine, izjašnjava se Rumunjima, a trećina stanovništva uz moldavsko ima i rumunjsko državljanstvo. Moldavija je, usto, kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji gdje je Rumunjska već skoro 20 godina.

Problem zvan Pridnjestrovlje

Niz je to ponovno oživljenih argumenata za ujedinjenje dviju država koje u posljednje vrijeme sve otvorenije zagovaraju i moldavska predsjednica Maia Sandu i rumunjski predsjednik Nicușor Dan.

Ondašnju kneževinu Moldaviju još su početkom 19. stoljeća podijelili Rusko i Osmansko carstvo, a 1940. Staljin je dio Moldavije u dogovoru s Hitlerom odvojio od Rumunjske i pripojio je Sovjetskom Savezu u čijem je sastavu ostala sve do 1991. godine kada je proglasila nezavisnost.

'Nevolja' je Moldavije što je dio njenog teritorija, Pridnjestrovlje iliti Transnistrija, većinom naseljen Rusima još 1992. godine proglasio odcjepljenje. Mnogi su analitičari nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine predviđali da bi Moldavija, preko separatističkog Pridnjestrovlja, mogla biti sljedeća meta Vladimira Putina.

"Ujedinjenje bi bilo udarac Rusiji"

Koliko to otežava eventualno ujedinjenje Moldavije s članicom EU-a i NATO-a Rumunjskom te je li takav scenarij izvjestan, pitali smo vanjskopolitičkog stručnjaka Božu Kovačevića.

"Postoje i povijesni i politički argumenti za to ujedinjenje s obzirom na činjenicu da im je jezik identičan i da mnogi Moldavci sebe smatraju Rumunjima. No isto tako postoje i razlozi koji to otežavaju", ističe Kovačević.

Prvi i najveći problem je Pridnjestrovlje, područja koje središnja moldavska vlast nema pod kontrolom.

"Ujedinjenje bi bilo dodatni udarac Rusiji čija vlast sebe predstavlja kao jedinu slijednicu sovjetske vlasti. A SSSR je bio na pobjedničkoj strani u Drugom svjetskom ratu, dok su rumunjske okupacijske snage, koje su bile Hitlerov saveznik, kontrolirale Moldaviju. Stoga bi današnje ujedinjenje tih dviju zemalja ruska strana tumačila kao povijesni revizionizam. To ne znači da bi mogla spriječiti ujedinjenje, ali je izvjesno da bi se intenzivno umiješala u te postupke pokušavajući ih onemogućiti", smatra Kovačević.

"Zbog Krima bi priznali rezultat referenduma"

Kovačević, međutim, ističe kako bi Rusija bila spremna prihvatiti politička rješenja izglasana na referendumu.

"Analogno tomu, Rusija bi zbog Krima bila spremna priznati i rezultat referenduma u Moldaviji. Drugo je pitanje što bi sve bila spremna učiniti da ishod tog referenduma odgovara njezinim interesima i stajalištima", dodao je.

Osim toga, pitanje mogućeg ujedinjena Moldavije i Rumunjske nadilazi samo odnos tih dviju zemalja.

"Trenutno je na djelu nadmetanje Rusije i EU-a u kojemu je Europska unija prema Rusiji daleko ratobornija nego Rusija prema njoj. U tom kontekstu pretpostavljam da bi trezveno i racionalno razmišljanje, uobičajeno u mirnodopskim uvjetima, EU podredila interesima ostvarivanja trenutnih ratnih ciljeva protiv Rusije. A cilj je izmaknuti sve što je moguće izvan zone ruskog utjecaja pa tako i Moldaviju", kaže Kovačević.

Bi li se otvorila Pandorina kutija referenduma?

Drugo problematično pitanje za EU tiče se samog referenduma na kojemu bi se Moldavci i Rumunji opredijelili za ujedinjenje.

"Što ako Mađarska nakon toga potakne pitanje referenduma u Transilvaniji u Rumunjskoj gdje većinom žive Mađari ili sličan referendum u Slovačkoj? Što je, uostalom, s već održanim referendumom u Kataloniji na kojemu je izglasana neovisnost? O tome bi europski političari trebali voditi računa. S referendumskim rješenjem otvorili bi Pandorinu kutiju koja može biti neugodna za EU", smatra Kovačević.

Povrh svega, dodaje, time bi s otvorilo i albansko pitanje, odnosno pitanje ujedinjenja Albanije i Kosova, a Rusija bi nesumnjivo inzistirala na aktualiziranju svih tih potencijalno otvorenih pitanja.