Preminula Yayoi Kusama, slavna avangardna umjetnica i "kraljica točkica"

Kusama je desetljećima dobrovoljno živjela u psihijatrijskoj ustanovi, gdje je nastavila stvarati. Bila je poznata i po jarko crvenoj perici te neobičnim, golemim umjetničkim instalacijama koje su privlačile milijune posjetitelja diljem svijeta.

Njezina je tvrtka u priopćenju navela da je cijeli život posvetila umjetnosti te da je ostvarila međunarodno priznatu karijeru kao pionirka avangarde, radeći u području vizualne umjetnosti, performansa, književnosti i poezije, piše BBC.

"Nastavila je slikati sve do posljednjih dana, nikada ne odlažući kist", navedeno je u priopćenju, uz poruku da će njezina umjetnost i dalje donositi nadu i snagu ljudima diljem svijeta.

Godinama ispred svog vremena

Kusama je rođena 1929. godine u Matsumotu, u japanskoj prefekturi Nagano. Kao djevojčica doživljavala je halucinacije, uključujući prizore bljeskova i uzoraka koji su prekrivali prostor oko nje. Upravo je ta iskustva kasnije pretvorila u umjetnost.

"Jednog dana vidjela sam stolnjak s uzorkom crvenog cvijeća. Isti se uzorak potom pojavio na stropu, prozorima i stupovima. Ispunio je cijelu prostoriju i prekrio moje tijelo", napisala je u autobiografiji.

Roditelji nisu podržavali njezinu želju da studira slikarstvo, a kasnije joj je, kako je sama govorila, bilo poručeno da njezina umjetnost predstavlja veliku sramotu za konzervativnu obitelj.

Unatoč tome, 1950-ih je otišla u SAD i nastanila se u New Yorku. Tamo je 1960-ih privukla pozornost provokativnim radovima, među kojima su bile skulpture falusnog oblika, ali i performansi u kojima je koristila golotinju.

Njezin rad tada nije naišao na veliko razumijevanje u pretežito muškom umjetničkom svijetu. Posebno ju je pogodilo kad su njezine ideje počeli preuzimati ili njima se inspirirati poznati muški umjetnici poput Andyja Warhola, Claesa Oldenburga i Lucasa Samarasa, dok su njihovi radovi dobivali prostor u prestižnijim galerijama.

Razočarana i iscrpljena, vratila se u Japan. Smjestila se u psihijatrijsku ustanovu u kojoj je pronašla liječnike zainteresirane za umjetničku terapiju. U sigurnom okruženju nastavila je slikati i stvarati, a u ustanovi je živjela i radila do kraja života.

Od neshvaćene umjetnice do svjetske ikone

Tijekom 1970-ih i početkom 1980-ih njezin je rad poprimio znatno mračniji ton, no veliki preokret dogodio se 1993. godine, kada je postala prva japanska umjetnica koja je samostalno predstavljala Japan na Venecijanskom bijenalu.

Zanimljivo je da je 27 godina ranije na isti događaj stigla bez poziva i na pod postavila čak 1500 zrcalnih kugli. Kasniji uspjeh na Bijenalu označio je prekretnicu u načinu na koji su je doživljavali i u Japanu i u ostatku svijeta.

Kusama je tijekom posljednjih desetljeća života postala jedna od najprepoznatljivijih umjetnica na svijetu. Njezine instalacije privlačile su goleme redove posjetitelja, a njezini su radovi na aukcijama postizali iznimno visoke cijene. Jedna od njezinih slika 2022. godine prodana je za oko 10,5 milijuna dolara.

Surađivala je i s velikim luksuznim brendovima, među kojima je bio i Louis Vuitton, dok su njezine izložbe postavljane u najpoznatijim svjetskim muzejima.

Njezinu popularnost dodatno su povećale društvene mreže. Zrcalne instalacije, sjajne kugle i goleme cvjetne skulpture postale su omiljena kulisa za fotografiranje i objave na društvenim mrežama.

Posebno mjesto u njezinu opusu zauzimala je bundeva. Kusama ju je povezivala s osjećajem sigurnosti, nostalgije i mira.

"Bundeve mi govore", rekla je jednom prilikom. "One mi daju osjećaj stabilnosti i donose mir".

U njezinu rodnom kraju Naoshimi posjetitelje koji stižu trajektom i danas dočekuje njezina poznata skulptura Crvena bundeva, prekrivena velikim crnim točkicama.

Kusama je 2001. godine dobila nagradu Asahi za izniman doprinos japanskoj kulturi, znanosti i umjetnosti. Unatoč desetljećima nerazumijevanja i zanemarivanja, u poznim je godinama postala globalna kulturna ikona – umjetnica čiji su karakteristični točkasti motivi postali gotovo sinonim za njezino ime.