Crnogorski vrh o članstvu u EU-u, spomenuli i Hrvatsku: "Zahtjev Zagreba nije realan"

Milojko Spajić u objavi na mreži X istaknuo je da Crna Gora nakon 14 godina pregovora teži punopravnom članstvu sa svim pravima i odgovornostima koje ono podrazumijeva.

“Punopravno članstvo podrazumijeva i pravo da odlučujemo. Pozdravljam predloženi okvir Europske komisije kojim se ne predviđa ukidanje ili ograničavanje prava veta budućih članica”, ocijenio je Spajić u objavi na društvenoj mreži X.

Prethodno je u Strasbourgu europska povjerenica za proširenje Marta Kos predstavila dokument o politici proširenja EU koji je usvojila Europska komisija.

Kako je kazala Kos, dokument je sačinjen od pet elemenata te je smanjen broj mehanizama za veto koje jedna država može koristiti, posebno u pogledu pristupanja drugih država EU-u.

“Kada kandidati ispune standarde, moći će sudjelovati u svim sektorima zajedničke politike, a to je situacija koja svim akterima donosi korist”, rekla je Kos.

"Ne želimo članstvo drugog reda"

Kako je rekla, sve države članice, i to veoma naglašava, uživat će jednaka prava.

“To vrijedi i za novopridošle članice, jer ne želimo članstvo drugog reda. Da bi se pridružile našoj Uniji, države moraju ispuniti veoma visoke standarde u pogledu vladavine prava. Moramo biti sigurni da nakon pristupanja nikada više neće pasti ispod tih standarda. To je ono što smo naučili iz iskustava iz prošlosti. Riječ je o tome da zaštitimo sebe. I što god budemo radili u tom pogledu, pratit ćemo jasne procedure”, istaknula je Kos.

Crnogorski premijer je u objavi na mreži X istaknuo da se Crna Gora za tu poziciju zalagala kroz intenzivne diplomatske aktivnosti vlade, s jasnim stavom da nakon 14 godina pregovora Crna Gora teži isključivo punopravnom članstvu, s pravima i odgovornostima koje ono donosi.

“Ne strijepimo od zaštitnih mehanizama, jer stojimo iza reformi koje provodimo i koje ćemo provoditi. Jasno definirani i proporcionalni mehanizmi koji štite vladavinu prava i zajedničke europske vrijednosti podržavaju upravo ono što želimo za Crnu Goru: uređen sustav, snažne institucije i jednaku pravdu za svakog građanina”, poručio je on.

Spajić je izrazio očekivanje da ispunjavanje pregovaračkih mjerila donese trajne promjene i društvenu transformaciju, koja će se nastaviti i nakon pristupanja Crne Gore Europskoj uniji.

“Takvu Crnu Goru gradimo i takvu želimo uskoro vidjeti u Europskoj uniji”, zaključio je on.

Crna Gora je u pregovorima s EU do sada otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je 18 privremeno zatvorila. Europska komisija predložila je privremeno zatvaranje još sedam poglavlja u listopadu, a najavljuje se da bi sva poglavlja mogla biti zatvorena krajem ove ili početkom naredne godine. Crnogorski dužnosnici očekuju da bi zemlja mogla postati članica EU do 2028. godine.

Milatović: Nije realan zahtjev Zagreba za odštetu od 2,7 milijardi dolara

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović poručio je u utorak da europski put Crne Gore ne smije biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima te je naglasio da zahtjev Hrvatske za povrat imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara nije realan.

Milatović je kazao kako bi volio da odnosi Crne Gore i Hrvatske budu najbolji mogući, navodeći da se dvije države trebaju fokusirati na zajedničku budućnost u okviru Europske unije.

“Hrvatska je naš partner i prijatelj. Dajte da više fokusa stavimo na stvari koje nas spajaju, a mnogo manje na one koje su nas razdvajale u prošlosti. Dajte da zajedno završimo ovaj naš europski put i da se zajedno nađemo u EU-u“, rekao je Milatović.

On je podsjetio da su dužnosnici europskih institucija više puta poručili da europski put Crne Gore ne treba biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima, ali je ukazao da je politička realnost često drugačija.

„Svjedoci smo da se Poglavlje 31 već više mjeseci ne zatvara, iako je, čini mi se, tehnički spremno za zatvaranje, upravo zbog određenih bilateralnih stavova, prije svega iz Hrvatske“, kazao je Milatović.

Crnogorski mediji dan ranije objavili su da je stav Europske komisije da su otvorena pitanja s Hrvatskom bilateralne prirode te da se neće odraziti na proces zatvaranja svih poglavlja s Europskom unijom.

Među otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske su vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“, odšteta hrvatskim zatočenicima u nekadašnjem logoru Morinj, pitanja sukcesije vojne imovine te povrat imovine hrvatskim državljanima u Crnoj Gori. Vlade dviju država formirale su povjerenstva za rješavanje dijela tih pitanja, a crnogorski ministar obrane Dragan Krapović sudjelovat će 9. listopada u Zagrebu na prvom sastanku crnogorskog i hrvatskog povjerenstva posvećenom statusu školskog broda „Jadran“ i drugim pitanjima sukcesije vojne imovine.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je prošlog tjedna u Kotoru rekao da Hrvatska od Crne Gore ne potražuje samo školski brod „Jadran“, nego i drugu vojnu imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara. Kazao je da Zagreb posjeduje interaktivne mape i dokumentaciju o vojnoj imovini te naveo da je Hrvatska 31. svibnja 1990. imala oko 207 plovila, a Crna Gora tridesetak, dok je godinu poslije, prema njegovim riječima, odnos bio obrnut. Među nestalom imovinom spomenuo je vojne brodove, podmornice i vojnu bolnicu.