Zadržavanjem ljutnje narušavamo svoje zdravlje

Kada smo pod stresom, simpatički živčani sustav stimulira nadbubrežnu žlijezdu, koja onda proizvodi hormone epinefrin (adrenalin) i kortizol. Stalne visoke razine ovih hormona mogu utjecati na pamćenje i sposobnost učenja te povećati sklonost depresivnim raspoloženjima.

Stres uzrokuje i kratko disanje, a pnekad može dovesti i do hiperventilacije što može s vremenom uzrokovati i probleme gornjih dišnih puteva, piše Večernji list.

Akutni stres uzrokuje i ubrzani rad srca što dugoročno može dovesti do sužavanja arterija i povišene razine kolesterola te do većeg rizika od srčanih bolesti te srčanog i moždanog udara. Dugotrajan stres odrazit će se i na probavu, ali i na zdravlje kože uzrokujući akne i ekceme. Mogu nastati i jake glavobolje, bol u vratu, ramenima i leđima, ali može s epovećati i i rizik od razvoja osteoporoze.

Dobra vijest je da, ako ste u stanju priznati da zadržavate gnjev u sebi, na pola ste puta do rješenja. nemojte zadržavati ljutnju u sebi već ju pokušajte otpustiti. Pomoći će vam meditacija i vježbe opuštanja, ali i tjelovježba. Nakraju svakog dana uzmite pet minuta za sebe, lezite, zatvorite oči i pokušajte se opustiti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.