Osjećate li krivnju kada otvorite bolovanje? Evo zašto bi to moglo biti

Istraživanja pokazuju da između trećine i polovice zaposlenih u Ujedinjenom Kraljevstvu radi čak i kada su bolesni – pojavu koju stručnjaci nazivaju prezentizmom, piše BBC.

A način na koji se odnosite prema bolovanju mnogo govori o vama kao osobi, ali i o radnom mjestu na kojem radite.

Mlađi radnici rjeđe odlaze na bolovanje

„Mlađoj generaciji često lijepe etiketu pahuljica, ali to jednostavno nije istina“, kaže prof. Sir Cary Cooper, psiholog sa Sveučilišta u Manchesteru i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za dobrobit na radnome mjestu.

Podaci britanskog Ureda za nacionalnu statistiku (ONS) podupiru tu tvrdnju.

Radnici u dobi od 16 do 24 godine prošle su godine zbog bolesti u prosjeku izostali 2,4 dana, u usporedbi sa 6,2 dana među zaposlenima u dobi od 50 do 64 godine.

Sir Cary, koji je britansku vladu savjetovao o politikama zapošljavanja u tom području, kaže da za to postoji nekoliko razloga.

Mlađi radnici češće rade na nesigurnim radnim mjestima, primjerice na ugovorima bez zajamčenog broja radnih sati.

Također je manja vjerojatnost da pate od dugotrajnih zdravstvenih problema i problema sa zglobovima, koji su među glavnim uzrocima bolovanja.

No Sir Cary dodaje: „Mislim da mlađe generacije doista imaju veća očekivanja kada je riječ o tome kako bi se poslodavci trebali odnositi prema njima i brinuti o njihovoj dobrobiti.

Starije generacije možda su bile spremnije trpjeti određene stvari, ali to ne znači nužno da je takav pristup zdrav.

Kada je riječ o uzimanju slobodnih dana, čini se da su mlađi radnici spremniji mentalnu dobrobit promatrati kao sastavni dio svojeg cjelokupnog zdravlja, a ne kao nešto što jednostavno treba zanemariti i nastaviti raditi.“

Što vaš odnos prema bolovanju govori o vama

Na odnos pojedinca prema bolovanju utječe niz čimbenika.

Nekima je posao usko povezan s osobnim identitetom. Psiholozi rada tu pojavu nazivaju centralnošću rada, a istraživanja je povezuju s većom angažiranošću, predanošću i spremnošću da se uloži dodatni trud.

Ako posao zauzima središnje mjesto u vašem identitetu, izostanak s posla može stvoriti osjećaj kao da ste privremeno izgubili dio sebe.

„Ti ljudi osjećaju snažnu potrebu nastaviti dolaziti na posao“, kaže dr. Audrey Tang, psihologinja koja piše o dobrobiti na radnome mjestu.

Kaže da su tome osobito skloni ljudi koji rade u pomagačkim profesijama poput medicine, sestrinstva i obrazovanja.

„Često kažu da bi radije doživjeli fizičku ozljedu kako bi imali razlog ne pojaviti se na poslu nego jednostavno uzeli slobodan dan.“

Drugi se boje da će ih se smatrati slabima ili lijenima. Mlađi su radnici tome osobito skloni, kaže Tang.

„Vjerojatnije je da su tek na početku karijere i ne žele ostaviti negativan dojam.“

Što to govori o vašem radnom mjestu

Kultura i ponašanje na radnome mjestu mogu znatno utjecati na spremnost ljudi da uzmu bolovanje, kaže psihologinja dr. Tara Quinn-Cirillo.

Kada su timovi preopterećeni i nema dovoljno ljudi koji bi mogli preuzeti posao odsutnog kolege, zaposlenici znaju da će njihov izostanak povećati opterećenje ostalih.

„Uloga krivnje i srama vrlo je izražena u toksičnoj organizaciji koja produktivnosti daje prednost pred zdravljem i dobrobiti“, kaže Quinn-Cirillo.

„Na nekim radnim mjestima postoji kultura ‘samo nastavi dalje’ koja ljude potiče da nastave raditi onda kada bi se trebali odmarati.“

Takva radna kultura nagrađuje prezentizam. Zaposlenici osjećaju da ih se cijeni zato što dolaze na posao bez obzira na to kako se osjećaju, a ako rukovoditelji hvale ljude zato što rade i kada su bolesni, ostali zaposlenici vrlo brzo shvate kakva im se poruka šalje.