Velika promjena: Njemačka na nogama zbog novih pravila za bolovanja

Paket od 34 mjere pod nazivom "Program za oporavak i zapošljavanje" predstavili su čelnici vladajuće koalicije CDU-a, CSU-a i SPD-a. Uz porezne olakšice i mjere za jačanje gospodarstva, predviđene su i promjene pravila o privremenoj nesposobnosti za rad, pišu njemački mediji.

Potvrda već prvog dana bolesti

Prema sadašnjim pravilima, zaposlenici su dužni dostaviti liječničku potvrdu tek od četvrtog dana bolovanja, dok je prva tri dana dovoljno obavijestiti poslodavca o bolesti. Nova pravila predviđaju da će potvrda biti potrebna već od prvog dana izostanka s posla.

Kancelar Friedrich Merz poručio je da Njemačka ima prevelik broj dana bolovanja te da gospodarstvo treba smanjiti izostanke s posla. Istaknuo je ipak da će pojedine tvrtke i kolektivni ugovori moći predvidjeti drukčija pravila.

Glavni tajnik SPD-a Tim Klüssendorf rekao je kako njegova stranka nije oduševljena tim rješenjem, ali je naglasio da je ono bilo prihvatljiviji kompromis od prijedloga CDU-a i CSU-a prema kojem poslodavci prvi dan bolovanja uopće ne bi morali plaćati.

Ukida se telefonsko bolovanje

Vlada planira ukinuti i mogućnost otvaranja bolovanja telefonom, uvedenu tijekom pandemije koronavirusa, kada su pacijenti bez težih simptoma mogli dobiti liječničku potvrdu bez dolaska u ordinaciju.

Ministrica zdravstva Nina Warken smatra da je ta mjera tijekom pandemije bila opravdana, ali da više nema razloga ostati na snazi. Naglasila je kako će digitalne zdravstvene usluge, poput videokonzultacija s liječnicima, i dalje biti dostupne.

Predsjednik kluba zastupnika CDU-a i CSU-a Jens Spahn upravo u videopregledima vidi moguće rješenje koje bi moglo smanjiti dodatno opterećenje liječničkih ordinacija.

Strože kazne za lažna bolovanja

Koalicija planira i pooštriti sankcije za izdavanje netočnih liječničkih potvrda. Već sad njemački Kazneni zakon za izdavanje lažnih potvrda predviđa novčane kazne ili zatvorsku kaznu do dvije godine, a nova pravila trebala bi dodatno postrožiti odgovornost.

Liječnici i dalje mogu retroaktivno izdati bolovanje do tri dana unatrag, ali samo u opravdanim iznimnim slučajevima.

Kritike liječnika i sindikata

Prijedlozi su izazvali oštre reakcije liječničkih udruga, koje upozoravaju da bi novi sustav mogao izazvati golemo administrativno opterećenje.

Predsjednik Saveza liječnika opće prakse Markus Blumenthal-Beier ocijenio je planove "apsolutno katastrofalnima", dok predsjednik Saveznog udruženja liječnika ugovornih zdravstvenih osiguranja Andreas Gassen upozorava da bi liječničke ordinacije mogle imati oko 30 milijuna dodatnih pregleda godišnje, odnosno više od 115.000 novih pacijenata dnevno.

"Kultura nepovjerenja"

Sindikati također smatraju da vlada šalje poruku nepovjerenja zaposlenicima.

Predsjednik sindikata ver.di Frank Werneke upozorio je da će radnici s gripom ili drugim zaraznim bolestima morati odlaziti u prepune čekaonice samo kako bi dobili potvrdu za poslodavca. Slične kritike iznijeli su socijalna udruga VdK, Savez državnih službenika te oporbeni Zeleni i Ljevica, koji smatraju da će mjera dodatno opteretiti zdravstveni sustav i povećati birokraciju.

Premijerka Saarlanda Anke Rehlinger poručila je da telefonsko bolovanje smanjuje administraciju i sprječava nepotrebno okupljanje bolesnih ljudi u liječničkim čekaonicama, dok je predsjednica Ljevice Ines Schwerdtner plan nazvala "šamarom u lice radnim ljudima".

Poslodavci podržavaju promjene

Za razliku od sindikata, poslodavci pozdravljaju prijedloge vlade. Predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca (BDA) Rainer Dulger smatra da Njemačka ima previsoku stopu bolovanja u usporedbi s drugim europskim državama te da su stroža pravila opravdana.

Predstavnici vlade također upozoravaju kako Njemačka bilježi među najvećim brojem dana bolovanja u Europi. Prema njihovim podacima, zaposlenici prosječno izostanu oko 18 dana godišnje, a posebno se ističe velik broj bolovanja koja počinju ponedjeljkom ili petkom.

Istodobno, zdravstveni fondovi napominju da je broj bolovanja prošle godine blago pao te da su visoke brojke ponajviše posljedica dugotrajnih bolovanja i uvođenja elektroničkog sustava prijave, koji je evidentirao i slučajeve koji se ranije nisu bilježili.