Suvremeni zaposlenik nomad je koji luta između rada od kuće i rada za raznim stolovima u užurbanoj atmosferi velike zajedničke prostorije. Ta bi fleksibilnost mogla biti korisna, no kreativnost i naporan, fokusiran rad trebaju i mirni prostor, privatnost i humane uredske koncepte, ističu stručnjaci.
Stolni nogomet, besplatna pića i jednostavna mogućnost rada od kuće – novi svijet rada obećavajući je i fleksibilan, piše njemačka novinska agencija dpa.
No rade li ljudi doista produktivnije kad se granice između doma i posla zamagljuju? I kakvo okruženje pogoduje dobrobiti zaposlenika, njihovoj motivaciji i kreativnosti?
Za psihologa rada Franka Berzbacha s Tehničkog sveučilišta u Koelnu veće slobode i mobilnost današnje radne kulture prije svega su dobra vijest.
Nedostatak prostora
No, zabrinut je trendom sve stresnijeg radnog okruženja, poput ureda otvorenog tipa i rotacija za radnim stolom koji često idu u paru, a to čak ni ne uzima u obzir ulogu takvih prostora u širenju virusnih infekcija.
“Čini se da tvrtke trenutačno misle da su napredne kad uvode takva neutralna područja u kojima ljudi nemaju prostora ni za svoje osobne stvari”, kaže Berzbach.
Neke tvrtke također nemaju dovoljno radnog prostora za sve svoje radnike, što znači da neki ljudi uvijek moraju raditi od kuće.
Osim što u vrijeme pandemije donose rizik od infekcije, radni stolovi koje dijeli nekoliko zaposlenika sprječavaju ih da imaju vlastiti teritorij, što je važan preduvjet za koncentraciju i kreativan rad, kaže on.
Također izazivaju svađe oko najboljih mjesta i posredno govore radnicima: “Nemamo dovoljno mjesta za vas, mnogo nam je jeftinije kad radite kod kuće.”
Ometanje rada
Još jedan razvoj događaja koji Berzbach smatra problematičnim je to što su u mnogim uredima otvorenog tipa radnici počeli nositi slušalice kako bi se koncentrirali.
Čak je čuo za slučajeve u kojima zaposlenici tijekom dana pale stolne lampe kao signal da ih ne treba ometati.
Malo je toga što zaposlenik može napraviti kad mora raditi u uredu otvorenog prostornog plana.
“Naravno da ne možete promijeniti arhitektonske uvjete sobe ili zahtijevati vlastiti ured”, kaže Berzbach. “Ali ono što biste trebali učiniti je reći što vas muči i pokazati to.”
Ako mijenjate posao, unaprijed se informirajte o načinu uređenja ureda i zapitajte se želite li raditi u tom okruženju.
“Kad započinjete novi posao, pitanje hoćete li imati vlastiti radni stol ili hoćete li raditi od kuće može biti dio pregovora”, kaže Berzbach.
Komunikacija može, naravno, biti jednako važna za kreativan rad kao i mir i tišina, a za to poslodavac treba osigurati određene prostore.
Otvoreni prostor
Berzbach smatra da je jedna od opcija koja bi mogla dobro funkcionirti otvoreni prostor u kojem svaka osoba ima svoj radni stol i u kojem postoje mjesta na kojima se zaposlenici mogu neometano povući na posao i gdje mogu održavati sastanke.
“Pokušaj da se svi uklope u jedan veliki prostor obično nije dobra ideja”, kaže on.
S time se slaže i Dennis Stolze, direktor kognitivnog okoliša na njemačkom Institutu za industrijsko inženjerstvo Fraunhofer (IAO).
Oni koji se pitaju koje je idealno radno okruženje trebaju samo pogledati vlastite domove, kaže.
Vidjet će da imaju različite sobe s različitim funkcijama i prostorima za osamu i opuštanje.
Nevidljivi troškovi
Radni prostori više su od lokacija, dodaje, i odražavaju korporativnu kulturu. “Menadžeri ne uočavaju nevidljive troškove koji nastaju povećanom razinom stresa i njegovim posljedicama”, kaže Berzbach.
Kaže da bi tvrtke trebale pitati zaposlenike: “Kako bi izgledao vaš idealan ured?”.
“Zatim poslušajte odgovore i postupite po njima.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
