Vrijedne lekcije Sigmunda Freuda o ljudima: Ove dvije stvari ponekad je bolje prešutjeti

Sigmund Freud svojim je teorijama snažno obilježio razvoj psihoanalize i razumijevanje ljudske psihe. Iako su mnoge njegove ideje kasnije bile kritizirane, nadopunjene ili odbačene, njegovo se ime i danas često povezuje s različitim promišljanjima o ljudskoj prirodi, odnosima i motivaciji.

Na internetu se Freudu pripisuje i savjet da neke stvari o sebi nije mudro otkrivati baš svima. Iza toga kriju se dva zanimljiva životna pitanja: koliko drugima govoriti o vlastitim uspjesima i koliko dijeliti planove koje još nismo ostvarili?

1. Lijepo je pohvaliti se uspjehom, ali važno je kome

"Ljudi vaše uspjehe uvijek uspoređuju sa svojima. Ako su vaši veći, zbog toga se mogu osjećati lošije. Ako želite oko sebe stvoriti neprijatelje i zavidnike, počnite govoriti o svojim pobjedama", glasi misao koja se pripisuje Freudu.

To, naravno, ne znači da bismo trebali skrivati vlastita postignuća ili ih se sramiti. Sasvim je u redu biti ponosan na ono za što smo se trudili. No postoji razlika između iskrenog zadovoljstva zbog uspjeha i stalnog isticanja vlastitih postignuća.

Ljudi se često uspoređuju s drugima. Osoba koja se sama nalazi u teškom životnom razdoblju tuđe uspjehe može doživjeti potpuno drukčije od nekoga tko se zbog našeg uspjeha iskreno raduje.

Zato je važno razmisliti s kim dijelimo svoje pobjede i na koji način o njima govorimo. Dobri odnosi u pravilu ostavljaju prostor i za radost zbog uspjeha i za razgovor o problemima, bez potrebe da se jedno ili drugo skriva.

Isto vrijedi i za neuspjehe. Ako se svaki razgovor neprestano svodi na naše probleme, to s vremenom može opteretiti odnose. S druge strane, nema smisla skrivati vlastite teškoće od ljudi kojima vjerujemo i koji nam mogu pomoći.

2. O velikim planovima ne govorite prerano

Druga često citirana misao još je zanimljivija: "Ako želite uništiti svoje planove, recite svima za njih."

Mnogi vjerojatno poznaju taj osjećaj. Donesemo veliku odluku, uzbuđeno o njoj govorimo prijateljima i poznanicima, objašnjavamo što sve planiramo napraviti, a pritom već dobivamo pohvale i ohrabrenje. No nakon nekog vremena početno uzbuđenje splasne, a od prvotnog plana ne ostane mnogo.

Objašnjenje prema kojem mozak samo govor o cilju zamijeni njegovim ostvarenjem pretjerano je pojednostavljeno. Ipak, psihološka istraživanja pokazuju da način na koji govorimo o svojim ciljevima može utjecati na motivaciju. Posebice javno najavljivanje željene buduće verzije sebe u određenim okolnostima može stvoriti osjećaj simboličnog napretka prije nego što smo doista napravili potreban posao.

Zato može biti korisnije velike planove najprije pretvoriti u konkretne korake. Umjesto da svima govorimo što ćemo jednoga dana postići, možemo napraviti prvi, zatim drugi i treći korak – i pustiti da o našim namjerama s vremenom govore rezultati.

Poanta nije u šutnji

To, međutim, ne znači da sve trebate držati za sebe. Oba savjeta treba shvatiti s određenom dozom zdravog razuma. Čovjek treba ljude s kojima može podijeliti radost, neuspjehe, strahove i planove. Podrška bliskih ljudi čak može biti vrlo korisna u ostvarivanju ciljeva.

Poanta, dakle, nije u šutnji, nego u promišljenom odabiru ljudi kojima vjerujemo. Svaki poznanik ne mora znati detalje o našim najvećim uspjesima, problemima i planovima. Neke je stvari vrijedno najprije njegovati u tišini, a zatim ih podijeliti s onima za koje znamo da nam žele dobro.