Europol upozorava: Kriptonovčanici mogli bi postati laka meta, napadi se već pripremaju

Europol poziva organizacije, kreatore politika i industriju kriptovaluta da se već sada počnu pripremati za prijelaz na kriptografiju otpornu na kvantne napade, iako još nije poznato kada bi dovoljno moćna kvantna računala mogla postati dostupna.

U izvješću „Kvantno računarstvo i kriptovalute – Premošćivanje tehničke stručnosti i donošenja odluka“, koje je izradio Europolov Europski centar za kibernetički kriminal, navodi se da najveću ranjivost kriptovaluta predstavljaju kriptografski ključevi kojima se kontroliraju novčanici i odobravaju transakcije.

Dovoljno snažno kvantno računalo moglo bi iz izloženog javnog ključa izračunati privatni ključ, čime bi napadač potencijalno mogao preuzeti kontrolu nad novčanikom i prenijeti sredstva bez dopuštenja vlasnika.

Europol pritom naglašava da kvantno računarstvo ne znači nužno i kolaps kriptovaluta. Kriptografske hash funkcije, na kojima se temelje važni elementi integriteta blockchaina, relativno su otporne na kvantne napade. Zbog toga bi zaštitne mjere ponajprije trebalo usmjeriti na novčanike i upravljanje kriptografskim ključevima.

Preporučuje se postupni prijelaz na kvantno otpornu kriptografiju, pri čemu bi u pripremama trebali sudjelovati razvojni programeri blockchaina, pružatelji kripto novčanika, korisnici i kreatori politika. Poseban problem bit će koordinacija sigurnosnih nadogradnji na decentraliziranim mrežama, zbog čega Europol smatra da s pripremama treba početi dovoljno rano.

Drugo izvješće, „Žetva sada, dešifriranje kasnije“, upozorava na drukčiju prijetnju, odnosno mogućnost da napadači već danas prikupljaju i pohranjuju šifrirane podatke kako bi ih dešifrirali u budućnosti, kada naprednija računala omoguće razbijanje današnjih oblika zaštite.

Takav napad ne zahtijeva da napadač već sada raspolaže kvantnim računalom. Dovoljno je prikupiti i sačuvati šifrirane podatke koji će imati vrijednost i godinama kasnije.

Najugroženije informacije koje moraju dugo ostati povjerljive

Posebno su ugrožene informacije koje moraju dugo ostati povjerljive, među kojima Europol navodi vladine komunikacije, intelektualno vlasništvo, medicinske kartone i spise tijela za provedbu zakona.

Navode da zasad nema jasnih dokaza da se strategija prikupljanja podataka radi njihova budućeg dešifriranja sustavno primjenjuje u velikim razmjerima. Takvi napadi zahtijevali bi znatne kapacitete za pohranu i obradu podataka te druge tehničke resurse pa bi najprivlačnija meta bile informacije velike vrijednosti koje će ostati osjetljive tijekom duljeg razdoblja.

Neizvjesnost oko toga kada će kvantna računala moći ozbiljno ugroziti postojeću kriptografiju, prema Europolu, nije razlog za odgađanje priprema. Prilagodba složenih informacijskih sustava, uvođenje novih algoritama i koordiniranje sigurnosnih nadogradnji mogu trajati godinama.

Oba izvješća stoga preporučuju organizacijama da utvrde gdje i na koji način koriste kriptografiju, odrede podatke i sustave kojima je potrebna dugoročna zaštita te naprave prioritete za prijelaz na postkvantnu kriptografiju, algoritme projektirane da izdrže napade i klasičnih i kvantnih računala.

Među preporučenim mjerama su uklanjanje zastarjelih sigurnosnih protokola, smanjivanje nepotrebnog čuvanja podataka, poboljšanje upravljanja kriptografskim ključevima i testiranje postkvantnih rješenja.

Za kriptoindustriju će, pak, biti potrebne koordinirane izmjene protokola i novčanika te pravodobno informiranje korisnika o budućim sigurnosnim nadogradnjama i eventualnoj potrebi za migracijom digitalne imovine.

Europol zaključuje da prijelaz treba provoditi postupno, počevši od sustava i podataka koji bi mogli biti najizloženiji budućim kvantnim napadima, uz istodobno očuvanje funkcioniranja postojećih usluga.