Čini li nas umjetna inteligencija glupljima? Odgovor će vas iznenaditi

Umjetna inteligencija danas može napisati studentski esej, isplanirati obroke ili sastaviti e-mail, piše Science News.

No koristi takve pomoći izazivaju vrlo podijeljena mišljenja. Jedni u umjetnoj inteligenciji vide alat koji oslobađa vrijeme za druge aktivnosti, dok drugi strahuju da će prepuštanje razmišljanja računalima oslabiti našu sposobnost samostalnog razmišljanja. (Posljednjih mjeseci brojni naslovi upozoravaju da nas umjetna inteligencija čini lijenima, glupljima pa čak i vodi prema propasti civilizacije.)

Istina je vjerojatno negdje između, kaže Trent Cash, bihevioralni znanstvenik sa Sveučilišta Waterloo u Kanadi.

Vještine koje smo naučili – poput rješavanja matematičkih zadataka ili prepoznavanja polipa tijekom kolonoskopije – doista mogu oslabjeti ako ih u potpunosti prepustimo umjetnoj inteligenciji, tvrde Cash i njegovi kolege u radu objavljenom 9. srpnja u časopisu Trends in Cognitive Sciences.

„Dokazi su vrlo jasni: ako određenu vještinu prepustimo umjetnoj inteligenciji, vrlo je vjerojatno da je nećemo dobro zadržati“, kaže.

Važno je kako koristimo umjetnu inteligenciju

Nova istraživanja pokazuju da presudnu razliku čini vrsta AI alata i način na koji ga koristimo.

Umjetna inteligencija najviše slabi naše sposobnosti kada zamjenjuje mentalni rad potreban za uvježbavanje određene vještine.

S druge strane, ako tijekom učenja ostanemo mentalno aktivni i koristimo AI za povratne informacije ili primjere, svoje vještine možemo očuvati, pa čak ih i unaprijediti.

Cash smatra da su strahovi kako će umjetna inteligencija postupno „izrezbariti“ ljudsku inteligenciju poput digitalnog džepnog nožića pretjerani.

Također teško može povjerovati u katastrofične scenarije prema kojima će ljudi potpuno zaboraviti razmišljati.

„Ljudi su vrlo prilagodljivi“, kaže.

„Ne mislim da će umjetna inteligencija odjednom pretvoriti naše mozgove u kašu.“

Kada umjetna inteligencija odradi posao umjesto nas, vještine nestaju

Sve veći broj istraživanja pokazuje kako naš mozak reagira na intelektualnu pomoć umjetne inteligencije. Rezultati ponekad nisu ohrabrujući.

U istraživanju iz 2025. godine liječnici obučeni za prepoznavanje polipa tijekom kolonoskopije koristili su AI alat koji im je pomagao u radu.

Nakon tri mjeseca, kada su ponovno radili bez pomoći umjetne inteligencije, njihova uspješnost u otkrivanju polipa bila je niža.

Autori istraživanja smatraju da su liječnici „na neki način zaboravili što trebaju tražiti“, objašnjava Cash.

Sličan obrazac pojavljuje se i kod mnogo svakodnevnijih vještina.

U istraživanju među srednjoškolcima koji su učili novi matematički koncept, alati poput ChatGPT-a pomagali su u rješavanju zadataka.

Međutim, kada im je AI pomoć oduzeta, učenici su postigli lošije rezultate od onih koji umjetnu inteligenciju uopće nisu koristili, izvijestili su ekonomist Alp Sungu sa Sveučilišta Pennsylvania i njegovi kolege u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Slično je utvrđeno i kod razumijevanja pročitanog teksta.

Sudionici koji su koristili AI pomoćnika za rješavanje zadataka sa SAT ispita imali su više poteškoća u pronalaženju točnih odgovora kada su ostali bez pomoći umjetne inteligencije, pokazalo je istraživanje stručnjakinje za strojno učenje Grace Liu sa Sveučilišta Carnegie Mellon.

Nakon što su izgubili AI pomoćnika, sudionici su također češće preskakali pitanja nego oni koji ga nikada nisu koristili. Jednostavno su odustajali. Autori upozoravaju da je to posebno zabrinjavajuće jer je ustrajnost temelj stjecanja novih znanja i vještina.

Sve zajedno pokazuje da ljudi nailaze na poteškoće kada umjetnoj inteligenciji prepuste obavljanje zadataka – bilo da se radi o prepoznavanju medicinskih anomalija, rješavanju problema ili ustrajanju u teškim pitanjima.

Cash smatra da se sve svodi na dobro poznato pravilo: „Koristi ili izgubi.“

To znači ostati uključen u proces razmišljanja i ne dopustiti da umjetna inteligencija razmišlja umjesto nas.

„Ako sami ne sudjelujete u mentalnom radu, nećete naučiti tu vještinu“, kaže.

AI može biti izvrstan učitelj

Korištenje umjetne inteligencije ne znači nužno da će naše sposobnosti oslabjeti.

Alp Sungu ističe da je sasvim moguće uložiti potreban trud u učenje, a pritom dobiti korisnu pomoć od umjetne inteligencije.

To znači koristiti AI alate koji nude smjernice i primjere, umjesto da odmah daju gotova rješenja. U istraživanju sa srednjoškolcima Sungu i njegovi kolege razvili su AI alat koji je funkcionirao slično ChatGPT-u, ali nije davao izravne odgovore.

Umjesto toga, učenicima je nudio savjete za rješavanje zadataka i poticao ih tijekom rada.

Takav pristup omogućio je učenicima da novi matematički koncept nauče jednako uspješno kao i oni koji su učili na tradicionalan način iz udžbenika.

„Kada rješavate problem, morate zasukati rukave“, kaže Sungu.

„Morate se sami uhvatiti ukoštac sa zadatkom.“

Prema njegovim riječima, velika je razlika između korištenja umjetne inteligencije kao privatnog učitelja i korištenja kao stroja koji samo daje odgovore. Učenici su i dalje morali sami razmišljati. Prava se spoznaja, kaže, događa upravo tijekom borbe s novim konceptom.

AI može pružiti jednako kvalitetne povratne informacije kao stručnjaci

Za one koji su spremni uložiti trud, umjetna inteligencija može biti vrlo dobar učitelj, smatra Benjamin Lira Luttges, također bihevioralni znanstvenik sa Sveučilišta Pennsylvania.

On i njegovi kolege istraživali su može li AI pomoći ljudima u uređivanju motivacijskih pisama za posao.

Pokazalo se da je alat temeljen na umjetnoj inteligenciji bio jednako učinkovit kao i povratne informacije profesionalnih stručnjaka.

Nakon vježbanja uz pomoć umjetne inteligencije ili ljudskih mentora, sudionici su samostalno uređivali loše napisano motivacijsko pismo.

Zatim su ljudski procjenitelji ocjenjivali koja bi pisma najvjerojatnije osigurala poziv na razgovor za posao.

Rezultat je bio isti – pisma osoba koje su koristile umjetnu inteligenciju imala su jednaku vjerojatnost uspjeha kao i ona koja su uređivana uz pomoć profesionalnih savjetnika, pokazalo je istraživanje objavljeno 2026. godine u pretisku na platformi arXiv.